Kompanija Indie Sales preuzela je međunarodnu distribuciju filma "Quo Vadis, Aida – Nestali dio", nastavka Oscarom i BAFTA-om nominovanog filma bosanskohercegovačke rediteljice Jasmile Žbanić, čije je snimanje upravo počelo u Bosni i Hercegovini.

Pariški Indie Sales pokrenut će međunarodnu prodaju filma na Filmskom marketu u Cannesu, dok se završetak i distribucija filma očekuju u proljeće 2027. godine.

Radnja nastavka počinje neposredno nakon pada Srebrenica 1995. godine, piše Variety. Aida, nakon informacije da su njeni sinovi koje su odvele srpske snage, možda živi i zatočeni u logoru, kreće u očajničku potragu kroz izbjeglički centar prepun hiljada raseljenih žena. Dok se nada sudara sa šutnjom, žene shvataju da pomoć izvana neće doći ukoliko same ne djeluju. Predvođene Aidom, suočavaju se s nepravdom i obmanama političkog sistema izgrađenog na dogovorima s ratnim zločincima.

U glavnoj ulozi ponovo je Jasna Đuričić, dobitnica Evropske filmske nagrade za najbolju glumicu za ulogu Aide u prvom filmu. U međunarodnoj glumačkoj postavi pridružuju joj se Simon McBurney, poznat po filmu "Mission: Impossible - Rogue Nation", Liam Cunningham iz serije "Game of Thrones", belgijski glumac Arieh Worthalter i njemački glumac Dmitrij Schaad, uz regionalnu glumačku ekipu.

Originalni film "Quo Vadis, Aida" premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu 2020. godine, a 2021. bio je nominovan za Oscara za najbolji međunarodni film. Žbanić je za njega osvojila i Evropsku filmsku nagradu za najbolji film i najbolju režiju. Ranije je osvojila Zlatnog medvjeda na Berlinaleu za film Grbavica.

Nedavno je Žbanić režirala epizodu HBO-ove serije "The Last of Us", dok je njena serija "I Know Your Soul" premijerno prikazana u Veneciji 2023. godine.

Film producira Deblokada iz Bosne i Hercegovine, uz koproducente iz Austrije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Francuske, Hrvatske, Švedske i Crne Gore. Projekat su podržali brojni evropski fondovi i institucije, uključujući Eurimages, Sarajevo Film Fund, Hrvatski audiovizuelni centar, Švedski filmski institut, BH Telecom i druge.

Objava “Quo Vadis, Aida” dobija nastavak: Radnja i glumačka postava otkrivene pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ulaznice za šesti koncert Dine Merlina na stadionu Koševo u Sarajevu jutros su puštene u prodaju.

Nakon što je u samo jednom danu Dino Merlin rasprodao sve ulaznice za koncert na Koševu zakazan za 31. juli, objavljeno je da će dan kasnije (subota, 1. august) održati još jedan koncert.

Sudeći prema slikama koje vidimo ispred Magaze, ovlaštenog prodajnog mjesta gdje se mogu nabaviti ulaznice, potražnja i za drugim koncertom je ogromna i neće biti nikakvo iznenađenje ako brzo stigne informacija da su i za ovaj termin rasprodane ulaznice, pišu Vijesti.ba.

"Moja divna, divna publika. Nemam riječi, osim da bez vas ovo ne bi bilo moguće. Ovo je naše ljeto. Zajedno pravimo historiju. Vidimo se i 31. i 1. na Koševu!", izjavio je ranije Dino Merlin.

Po svemu sudeći, publiku očekuju dva vrhunska koncertna spektakla – produkcija svjetskog nivoa, najveća i najkompleksnija do sada, koja će Sarajevo pozicionirati na mapu najvećih muzičkih događaja, poručili su organizatori.

Objava Ogromni redovi pred Magazom, svi žele ulaznicu za spektakl Dine Merlina na Koševu pojavila se prvi puta na PressMedia.

Načelnik sarajevske Općine Centar Srđan Mandić gostovao je na N1 te se u razgovoru, između ostaloga osvrnuo i na najavljene koncerte Dine Merlina na stadionu Koševo, ističući da bi volio da bude organizovan i treći koncert.

- U razgovoru s Merlinom rekao mi je da mu je vlasnik ćevabdžinice Željo, nakon njegovog posljednjeg koncerta na Koševu, poklonio vrijedan dar jer je tog dana imao izuzetno veliki promet - naveo je Mandić.

Naglasio je da se vodilo računa da se termini koncerata ne poklope s utakmicama, te da odluku o iznajmljivanju stadiona donosi Javna ustanova za sport i rekreaciju.

- Volio bih pitati FK Sarajevo kada će titula na Koševo - dodao je Mandić.

Govoreći o terenu na stadionu, Mandić je kazao da Fudbalski savez BiH nije radio na hibridnom terenu, već da je Općina Centar finansirala taj projekat.

- Sve je urađeno u skladu s javno dostupnim ugovorom. Posebna pažnja bit će posvećena zaštiti terena tokom koncerata. Postoji posebna oprema, odnosno pokrivka kojom će teren biti zaštićen. O tome smo razgovarali s Merlinom i njegovim timom. Ukoliko dođe do eventualne štete, predviđene su kazne - zaključio je Mandić.

Podsjećamo, predsjednik Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine Vico Zeljković gostovao je na ATV-u, gdje je govorio o aktuelnim temama, a posebnu pažnju izazvala je situacija oko stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu.

Zeljković je otkrio da postoji plan da reprezentacija Bosne i Hercegovine odigra prijateljsku utakmicu upravo na Koševu prije odlaska na Svjetsko prvenstvo.

 
Ipak, kako je naglasio, jedan od glavnih problema predstavlja najavljeni koncert Dine Merlina, koji bi se trebao održati krajem jula na istom stadionu.

 
Zeljković je upozorio da bi taj događaj mogao ozbiljno oštetiti teren u koji su uložena značajna sredstva.

- Na Koševu se sada stvaraju problemi u budućnosti jer je najavljen koncert Dine Merlina krajem jula. Savez je tu, zajedno sa FK Sarajevo, radio hibridni teren koji je bio milionska investicija, a to sada znači da će teren biti potpuno uništen i mi na tu temu moramo da razgovaramo sa ljudima iz FK Sarajevo i iz Opštine Centar da vidimo kako su to oni zamislili i kako će se to riješiti poslije tog koncerta - istako je Zeljković.

Objava Načelnik Mandić odgovara šta će biti s travom na Koševu: ‘Teren će biti zaštićen’ pojavila se prvi puta na PressMedia.

Prvi bosanskohercegovački mjuzikl "Sarajevo, moje drago" kompozitora Zlatana Fazlića Fazle, pod dirigentskom palicom maestra Ranka Rihtmana, u režiji Dine Mustafića na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) biće izveden u dva termina - 31. marta i 1. aprila od 20 sati.

"Autor libreta i dvadeset kompozicija je Zlatan Fazlić Fazla a aranžmane muzičkih numera napravio je maestro Ranko Rihtman koji i diriguje orkestrom Sarajevske filharmonije. U mjuziklu sudjeluje velika glumačka ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnica/umjetnika i članova dramskog ansambla NPS, Baleta NPS, hora Opere NPS uz pratnju benda sastavljenog specijalno za ovu produkciju i članovi plesnog kluba 'Fresh Generation'", pojašnjeno je iz NPS.

U ovom mjuziklu publiku očekuje veliki broj umjetnica i umjetnika koji će ispuniti scenu Narodnog pozorišta Sarajevo - Ermin Bravo, Aldin Omerović, Sanjin Arnautović, Nedim Šuvalija, Haris Bidžan, Issa Osmić, Armin Omerović, Marko Mirković, Alen Hadžić Morris, Tarik Mulaomerović, Franko Bralo, Anastasija Dunjić, Iva Prgić, Sara Seksan, Nikolina Vujić, Andrea Aković, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Izudin Bajrović, Rijad Ljutović, Merima Lepić Redžepović, Iman Bubić, Mona Muratović i Lejla Hakalović.

"Autorski tim čine: adaptacija libreta i dramaturgija Adnan Lugonić, scenograf Osman Arslanagić, kostimografkinja Vanja Ciraj, muzička rediteljica Lejla Jusić, dizajner svjetla Moamer Šaković, scenski pokret i koreografkinja Amila Terzimehić, asistent dirigenta i korepetitor Fuad Šetić, inspicijent - asistent režije Gordan Simić i dizajn zvuka Borjan Milošević", navedeno je iz NPS.

Objava Prvi. bh mjuzikl “Sarajevo, moje drago” u dva termina na sceni NPS pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ulaznice za spektakularni koncert Dine Merlina na stadionu Koševo danas se puštaju u prodaju.

Ljudi od ranih jutarnjih sati pristižu na lokacije gdje će se vršiti prodaja, ali mnoge od njih je iznenadilo to što, još uvijek, nisu uspjeli obezbijediti svoje ulaznice za koncert.

Kako smo saznali iz razgovora sa ljudima koji stoje u redu na Skenderiji, njihova pretpostavka je bila da će biletarnica biti otvorena u 10 sati, pa ih je začudio natpis da prodaja zapravo počinje u podne.

Također, ulaznice još uvijek nije moguće kupiti ni online, a prodavat će se na platformi adriaticket.ba.

Ulaznice sa koncert Dine Merlina moći će se kupiti na ovlaštenim prodajnim mjestima na sljedećim lokacijama u Sarajevu:

- Magaza (Veliki ćurčiluk 20)
- Biletarnica BKC (Branilaca Sarajeva 24)
- Biletarnica Skenderija (Terezije bb)

Dino Merlin je posljednji koncert na Koševu održao još 2015. godine, a predstojeći je zakazan za 31. juli s početkom u 20:30 sati.

Objava Ljudi u redovima čekaju na karte za koncert Dine Merlina, iznenadio ih natpis na biletarnici pojavila se prvi puta na PressMedia.

Roman “Safari u Sarajevu“ Andreja Nikolaidisa priča je koju "pokreće“ majka kojoj je italijanski snajperista 1992. godine ubio dijete u naručju.

Ona angažuje sarajevskog privatnog detektiva – koji je tokom rata i sam bio snajperist, ali u bosanskoj vojsci – da Italijana pronađe i ubije. Nju ne zanima takozvani pravosudni ishod nego osveta koju smatra pravdom.

O romanu je književnik Jurica Pavičić zapisao: "U postjugoslavenskim književnostima teško je naći većeg mizantropa no što je Andrej Nikolaidis. Ako su ljudske naravi i priroda čaša, za ovog bosanskohercegovačkog pisca ta čaša jest i uvijek će biti poluprazna, a ne polupuna. Nikolaidis u svemu – od turizma do obiteljskih odnosa – svaki put nanovo pronalazi razloge da se snebiva nad ljudskom beščasti. Treba li onda biti iznenađen što se Nikolaidis latio teme u kojoj je kristalizirana grozota ljudske vrste: ta tema je ono što je novinarstvo ne baš umjesno imenovalo kao “Sarajevo safari”. Oko ratnog turizma ljudi koji su plaćali da bi snajperom ubijali građane Sarajeva. Nikolaidis je izgradio mali, briketirani hard boiled krimić u kojem se balkanski nacionalizmi prepleću s Casom Pound i zapadnom alternativnom desnicom, a prikaz suvremene, tranzicijske Bosne s općim mjestima tvrdo kuhanog krimića“.

Nikolaidis u razgovoru za Fenu kaže da je "Safari u Sarajevu" knjiga o zlu i o tome kako se teško boriti protiv zla, a da i sam ne učiniš zlo.

- To je vjerovatno najgora stvar kod zla: što zarazi sve što takne. A opet, moraš se boriti protiv njega, ne možeš odustati. Zlo je ono što je najteže prepoznati, iako je svuda oko nas i u nama. Mnogi ljudi koji čine zlo misle da čine dobro. Neki misle da je dobro činiti zlo. I tako svijet neprekidno stoji u borbi kojoj se ne nazire kraj - kazao je Nikolaidis.

On ističe da je još 2022., kada je prvi put čuo priču, želio napisati roman o tome, ali trebalo je vremena i još informacija da se sve složi.

- Šta da vam kažem: to je ono što ja radim. Pišem mračne knjige o zlu u čovjeku. 'Sarajevski safari' je epski primjer tog zla. I prirodno da sam se, kao kakav insekt, zaletio pravo na to crno svjetlo - kazao je.

Govoreći kako je bilo pisati ovaj roman, Nikolaidis je kazao da mu je nekoliko dragih osoba reklo da im je bilo muka dok su knjigu čitali.

- I meni dok sam pisao. Tim prije što mi je ovo druga knjiga zaredom u kojoj zaranjam u mučniju od mučne teme – jer prošla, 'Most na Drini', govori o genocidu u Višegradu. A obje, zapravo, govore o mraku u čovjeku. O onome što je u ljudskom biću, a tamnije je od sipina mastila, tamnije od gavranova krila. Smlavljen sam. Ali ja zaista mislim da je o temi safarija u Sarajevu neukusno napisati roman koji daje nadu. Umjetnost koja laže je jadna, makar bila tehnički savršena. Povrh svega, znam da sam mogao otići dalje, dublje na mračnu stranu. Ali onda se, mislim, ne bih vratio. Možda neki drugi put - smatra Nikolaidis.

Govoreći o gradnji lika koji kao vikend snajperista dolazi da ubija, a čija nam ispovjedna pisma govore o njemu, Nikolaidis kaže da sve što saznajemo o Andeai Massimu, Talijanu koji dolazi u Sarajevo da ubija djecu, saznajemo od njega. A on je, budući da je psihopata, u najmanju ruku nepouzdan pripovjedač.

- Iako on zvuči vrlo racionalno u svom zlu, gotovo ledeno racionalno, sve što on kaže je možda tako, a možda i nije – možda to govori njegova psihoza. Mislim da je njegov psihološki portret iscrtan minuciozno – ne znam je li dovoljno dobro, ali to je jedna od najboljih stvari koju je moja malenkost napisala. A da budem iskren – razmišljao sam da li da uopšte uradim psihološki opis tog monstruma. Da nisam, knjiga bi bila još strašnija. Jer zlo koje objasnite, makar i lažnim razlozima, manje je strašno od zla koje ostaje daleko, nerazumljivo, neobjašnjeno. Ali, prvo: ovo knjigu neko treba čitati – zašto bih dodatno stravio čitateljicu ili čitaoca. A drugo: želio sam prikazati kako je Massimo poremećen, jer je on metafora zapadne elite - kazao je Nikolaidis u razgovoru za Fenu.

Kaže da mu je bilo je izazovno pokušati iscrtati kako izgleda ugledni, uspješni, imućni psihopata.

- Često se, kako smo saznali, radi i o pedofilima, pa čak i kanibalima – koji je u stanju silovati i proždirati djecu, uništiti Gazu, napasti Iran – dopunite listu. Nemojte zamjeriti, ali ja vam mislim ovo: ovaj svijet ne samo da je pun zla, nego je to zlo psihotično. Ima nešto psihotično u samom središtu ovog svijeta, ovakav kakav je. Iz tog razloga psihopate postaju elita, oni koji ovaj svijet vode. I još gore: izmišljaju ideologije koje su u svojoj biti psihopatske. Eto, zato da bih to rekao i objasnio, bio je potreban psihološki portret Andree Massima - istaknuo je.

Kada je riječ o liku snajperiste koji je krenuo da po nalogu majke osveti ubistvo djeteta, Nikolaidis kaže da on isprva kreće u osvetu za novac.

- No primijetimo: on je za novac pristao da ubije ubicu djece, ne pedijatra ili vaspitačicu u vrtiću. On voli novac ali nije bez etike i svoj etički stav vrlo jasno saopštava u romanu: svako ko je bio na Jevrejskom groblju zaslužuje metak u čelo. On doživi transformaciju. U jednom trenutku više se ne radi o novcu. On, dok gleda ženu u koju se zaljubio a kojoj je Massimo ubio dijete, osjeti potrebu da nešto učini, da popravi svijet. Od tog trenutka, za njega se radi o tome. Napokon, ta žena koja ga je angažovala, bude ubijena. On je mogao uzeti pare i ne izvršiti zadatak. No to nije bila opcija. Jer je za njega sve postalo mnogo važnije od novca: lično i iznimno bitno - pojašnjava on.

Iako se čini da u ovom romanu nema pozitivnog lika, Nikolaids kaže da mu je to već rečeno ali da se ne slaže s tim.

- Andrea Massimo je apsolutni negativac. U njema nema ničeg dobrog. U likovima detektiva i majke ima lošeg, ali ima i dobrog. No, to je književnost. Ona nije plakat i parola. Ona stanuje u sjenama. Naročito u noiru, žanru koji sam odabrao. Napokon, ova knjiga počinje odlukom majke da se osveti za smrt djeteta. To je generator radnje. Na tom putu, i ona umre. Moja knjiga vam je, hoću reći, grčka tragedija. A pitanje dobrog i lošeg u grčkim tragedijama funkcioniše radikalno drugačije i beskrajno kompleksnije nego u holivudskim filmovima i pamfletističkoj literaturi - istaknuo je Nikolaidis.

U knjizi se čitalac susreće i s aktuelnim predsjednikom Srbije, također kad autor u djelu koji se odnosi na Epsteina, spominje Clintona, Trumpa...Nikolaidis kaže da su i Trump i Šešelj i Epstein i Vučić junaci ove knjige – "kao markantne figure mračne strane, kao vojnici psihotičnog zla ovoga svijeta".

Odgovarajući na pitanje o tome da li uopšte postoji granica zla dokle može čovjek da ide, autor ocjenuje da ne postoji.

- Pa ipak, da bih vam rekao nešto pozitivno, a u što doista vjerujem, kazaću vam ovo. Za zlo važi Lacanova definicija falusa: ono je moćno ali šuplje. Zlo je glupo. Istina je teška. Ljepota je teška. Vrlina je teška, Zlo je lako. Jer je, rekoh, šuplje. Ono je nemoćno pred dobrom. Naš problem nije to što je zla mnogo, nego što je dobra malo - smatra Nikolaidis.

Snajperist koji je ubijao to je mogao da priušti zato što je bogat, s druge strane, majka koja želi osvetu istu može priuštiti jer ima mogućnost da plati. Nikolaidis kaže da bogatima ovoga svijeta ne može dohakati sirotinja, nego jedino drugi bogati ovoga svijeta.

- Po mom sudu ta žena je vrlo hrabra, odlučna i pametna. I snažna. Je li bez mana Nipošto. Kao ni bilo ko od nas. Pisao sam je sa velikim simpatijama. Ona je, moguće, skandalozna sa malograđanskog stanovišta, no ona je sušta suprotnost tome. Ona vrlo precizno objašnjava zašto ne želi sud i presudu, nego osvetu. Ona je žena snažne volje. I njena volja će na kraju biti ispunjena - kaže Nikolaidis govoreći za Fenu o novom romanu "Safari u Sarajevu“.

Andrej Nikolaidis je bosanskohercegovački i crnogorski romanopisac, kritički komentator i novinar. Rođen je u Sarajevu, živi u Ulcinju. Autor je romana "Mimesis“, "Sin“, "Dolazak“, "Mađarska rečenica“, "Odlaganje. Parezija“, knjige eseja "Homo Sucker“, "Poetika Apokalipse“ i drugih djela. Roman "Mađarska rečenica“ nagrađen je nagradom Meša Selimović, dok su mu brojne knjige prevedene na desetak svjetskih jezika.

Objava Nikolaidis o Sarajevo safariju: “Svako ko je bio na Jevrejskom groblju zaslužuje metak u čelo” pojavila se prvi puta na PressMedia.