Utorak, 22 srpnja, 2025

Višnja i Dragomir izvršili najgnusniju krvnu osvetu: Vrebali dečaka, bili mu u kući, pa ga zaklali na groblju, Sarajevo je slavilo kad je stigla presuda

U Zenici sedamdesetih godina prošlog veka odigrala se drama koja je ostala zabeležena kao jedna od najbrutalnijih krvnih osveta u istoriji bivše Jugoslavije. Tragedija je započela u maju 1971. godine, kada je u kanjonu Morače došlo do nesreće — kamion iz Zenice, kojim je upravljao Stipo Čalić, slučajno je zakačio drugo vozilo. U kabini tog drugog kamiona nalazio se dečak Milenko P, koji je u toj nesreći izgubio život. Istraga je pokazala da se radilo o nesrećnom slučaju — niko nije bio kriv, a Stipo je oslobođen. Milenkov otac Rajko nije imao nameru da se sveti, ali neko drugi jeste… 

To „neko“ bila je Višnja P, maćeha stradalog dečaka, poreklom iz Crne Gore. Opsednuta idejom da pravda nije zadovoljena, odlučila je da uzme stvar u svoje ruke. I ne samo to — odlučila je da osveta ne padne na krivca, već na njegovog najnevinijeg člana porodice: sina. Unajmila je nadničara, mladog Dragomira B, i ponudila mu pola miliona dinara da ubije jedanaestogodišnjeg Bruna Čalića. Zverstvo koje je usledilo šokiralo je ne samo Zenicu i Bosnu, već celu SFRJ.

Višnja se prethodno „maskirala“ u seljanku u potrazi za stanom, dolazila kod porodice Čalić, čak u više navrata razgovarala s Brunovom majkom Ankom. Pomilovala je dečaka po glavi, pitala ga za ime, pravila se prijateljski nastrojena. Dete joj je verovalo. Ispred majke je govorilo: „Mama, video sam onu babu. Pitala me kako se zovem. Pomilovala me i rekla da će doći po džemper.“ Nažalost, došla je po mnogo više od džempera.

Zločin je bio brutalan. Dečaka su namamili u blizinu groblja, blizu škole. 

Zločin je bio brutalan. Dečaka su namamili u blizinu groblja, blizu škole. Dragomir ga je tamo dočekao i izbo devet puta nožem. Nije imao šansu. Višnja je ostala hladna, bez emocije. Anka Čalić, majka ubijenog dečaka, decenijama kasnije se sećala susreta s Višnjom tog dana — srele su se, ali nije posumnjala. Kada Bruno nije stigao kući, krenula mu je u susret, a istina je stigla pre nje.

2025-06-24 11_46_40-Višnja i Dragomir izvršili su najgnusniju krvnu osvetu_ Vrebali dečaka, bili mu .jpg

Anka Čalić, majka ubijenog dečaka Foto: preentscreen/Youtube

Uhapšeni su brzo. Višnja u Pljevljima, a nadničar iz kafane u Nikšiću. Na sudu, Dragomir je izrazio kajanje. Višnja nije. Nije pokazala ni trunku griže savesti, niti žaljenja. Osuđeni su na smrt. Rajko, otac Milenka, koji se prethodno nije želeo svetiti, dobio je 20 godina zatvora zbog učešća u planiranju zločina.

Stipo Čalić, otac ubijenog dečaka Bruna, nekoliko puta je pokušao da poseti Višnju u zatvoru. Želeo je da je pogleda u oči. Stražari mu nisu dozvolili. Za Dragomira je čak izrazio mogućnost oprosta i zamene smrtne kazne zatvorom. Za Višnju — ni pomilovanja, ni razumevanja.

2025-06-24 11_46_33-Višnja i Dragomir izvršili su najgnusniju krvnu osvetu_ Vrebali dečaka, bili mu .png

Foto: preentscreen/Youtube

Streljani su 14 meseci nakon zločina, avgusta 1973. godine, negde kod Sarajeva. Tela su sahranjena u neobeleženim grobovima. Tako je država pokušala da spreči da se takvi ljudi pamte. I zaista — Višnja i Dragomir su ostali bez groba, bez traga. Ali priča o njima, o krvnoj osveti koja je išla preko deteta, ostala je duboko urezana u crnu hroniku Balkana.

To nije bila osveta — bio je to monstruozan čin, zločin koji nikad ne sme da se zaboravi.

 Stil / Istorijski zabavnik

Related Articles

Pridružite nam se

5,602ObožavateljiLajkaj
1,200SljedbeniciSlijedi
1,134PretplatniciPretplatiti
- Advertisement -

Najnovije