Sveti Ilija, u narodu poznat kao Ilija Gromovnik, jedan je od najznačajnijih svetitelja u pravoslavnoj tradiciji, a posebno na prostoru Balkana. Zanimljivo je da njegovo poštovanje prevazilazi granice pravoslavlja – štovan je i među muslimanima, kao i u drugim hrišćanskim zajednicama.
Njegov praznik obilježava se 2. avgusta po novom kalendaru (odnosno 20. jula po starom) i u narodnoj svijesti nosi snažan osjećaj strahopoštovanja i duhovne budnosti. Prema predanju, tog dana “nebo govori”, a Ilija se kao Božji pravednik kreće nebeskim kolima, kažnjavajući nepravdu i poroke.
Starozavjetni prorok i borac protiv idolopoklonstva
Ilija je starozavjetni prorok koji je živio u 9. vijeku prije nove ere, u doba izraelskog cara Ahava. Njegovo ime na hebrejskom znači „Gospod je moj Bog“. Bio je poznat po beskompromisnoj borbi protiv idolopoklonstva, naročito protiv obožavanja boga Vaala, koje se širilo među Izraelcima.
Predanje mu pripisuje brojna čuda:
– zatvaranje nebesa i sušu koja je trajala tri godine,
– vaskrsenje umrlog djeteta,
– prizivanje ognja s neba,
– te čudesno uznesenje živog na nebo u ognjenim kolima.
Upravo zbog uznesenja vjeruje se da će pred kraj vremena ponovo doći kao svjedok istine.
Ilija u narodnom vjerovanju – gnev, moć i zaštita
U narodnoj kulturi Sveti Ilija poprima osobine moćnog nebeskog borca. Smatra se da munjama gađa zle sile i da njegov gnjev može biti opasan, zbog čega se na Ilindan izbjegava težak rad, korišćenje metala, putovanja i kućni poslovi koji se smatraju “rizičnima”. Ovaj dan se posvećuje miru, pobožnosti i poštovanju prirode.
U selima se Ilindan obilježava svečanim liturgijama i porodičnim okupljanjima, posebno ako je riječ o krsnoj slavi.
Lik Svetog Ilije često podsjeća na staroslovenskog boga Peruna, gospodara oluja i munja, što ukazuje na duboke slojeve narodnog nasljeđa koji su se isprepletali s hrišćanskom tradicijom.
Predanje o Neretvi – noć kada “voda govori”
U Hercegovini postoji staro vjerovanje da se u noći između 1. i 2. avgusta na rijeci Neretvi čuje neobičan, dubok zvuk iz vode. Tumači se da “voda progovara” i da tada podvodna bića biraju svoju žrtvu. Zbog toga se toga dana izbjegava kupanje i savjetuje oprez, tišina i poštovanje prirode.
Ilija – svetac zajednički mnogim narodima
Svetog Iliju poštuju:
– pravoslavci,
– katolici,
– Jevreji,
– muslimani.
U Bosni i Hercegovini muslimani ovaj dan nazivaju Aliđun (Alijin dan). Zajedničko poštovanje svetitelja na ovim prostorima pretočeno je u poznatu izreku:
„Do podne Ilija, od podne Alija.“
Ona simbolizuje međusobno razumijevanje, zajedničku duhovnost i tradicijsku povezanost naroda Balkana.
Narodna meteorološka vjerovanja
Vjeruje se da vrijeme na Ilindan najavljuje rod lješnika i daje naslutiti kakva će biti jesen. Sam praznik se smatra sredinom ljeta, vremenom preokreta u prirodnim ciklusima i podsjetnikom na ravnotežu između čovjeka i prirode.
