U današnjem članku donosimo vam važne informacije o poruci koju je Evropska unija uputila Srbiji i njenoj novoj vlasti. Evropska komesarka Marta Kos poručila je da će napredak Srbije prema članstvu u EU biti otežan ako se ne uskladi s evropskom vanjskom politikom, posebno kada su u pitanju sankcije Rusiji. Ovakve poruke iz Brisela ponovo su otvorile pitanje budućnosti Srbije i odluka koje će njena vlast morati donijeti na evropskom putu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je da Srbija teško može ostvariti značajniji napredak prema članstvu u Evropskoj uniji bez usklađivanja svoje vanjske i sigurnosne politike sa stavovima Brisela. Posebno je istaknuto pitanje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini. Prema izvještaju Evropske komisije od 4. novembra 2026. godine, usklađenost Srbije s relevantnim evropskim odlukama iznosila je 63 posto, što je manje nego prethodne godine. Istovremeno, Kos je poručila da je Evropska komisija spremna sarađivati s budućom srbijanskom vladom na reformama, vladavini prava i obnovi povjerenja.
Političke promjene u Srbiji ponovo su otvorile pitanje njenog odnosa s Evropskom unijom. Nakon parlamentarnih izbora, evropske institucije uputile su poruke o mogućnosti novog početka u pristupnim pregovorima, ali i o obavezama koje buduće rukovodstvo u Beogradu mora ispuniti ako želi napredak prema članstvu.

U središtu pažnje našla se izjava evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je krajem oktobra govorila o odnosu Srbije prema Rusiji i njenoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.
Njene riječi privukle su pažnju jer su se odnosile na pitanje oko kojeg Beograd već godinama održava drugačiji pristup od većine evropskih zemalja. Srbija nastoji sačuvati odnose s Moskvom, dok istovremeno zvanično ističe članstvo u Evropskoj uniji kao strateški cilj.
Marta Kos upozorila na posljedice neusklađivanja s evropskom politikom
Tokom intervjua za poljsku televiziju TVP World, objavljenog 27. oktobra 2026. godine, Marta Kos govorila je o izgledima Srbije za pristupanje Evropskoj uniji nakon parlamentarnih izbora.
Jedno od pitanja odnosilo se na mogućnost članstva ukoliko Srbija nastavi odbijati usklađivanje sa sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Komesarka je odgovorila da bi državi koja ne dijeli strateške vanjskopolitičke i sigurnosne stavove Evropske unije bilo izuzetno teško napredovati u pristupnom procesu.
Takva ocjena ukazuje na činjenicu da evropske integracije nisu ograničene samo na usvajanje zakona i ispunjavanje tehničkih zahtjeva. Od država kandidata očekuje se i postepeno približavanje zajedničkim međunarodnim stavovima Unije.
Kos nije saopćila da se saradnja sa Srbijom prekida. Naprotiv, naglasila je da će razgovori s predstavnicima nove vlasti biti važni za procjenu mogućnosti daljnjeg napretka.
Ključna poruka iz Brisela: Evropska unija očekuje od Srbije veće usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Odnos prema sankcijama Rusiji predstavlja jedno od najvažnijih otvorenih pitanja, ali nije jedini uslov za članstvo.
Izvještaj Evropske komisije pokazao pad usklađenosti Srbije
Dodatnu težinu upozorenju evropske komesarke dao je izvještaj Evropske komisije objavljen 4. novembra 2026. godine, u okviru redovnog paketa proširenja.
Prema tom dokumentu, stepen usklađenosti Srbije s relevantnim izjavama i odlukama zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije iznosio je 63 posto na dan 1. septembra 2026. godine.
Godinu ranije usklađenost je iznosila 67 posto. To znači da je zabilježen pad od četiri procentna poena, uprkos očekivanjima evropskih institucija da će se država kandidatkinja postepeno približavati zajedničkoj politici.
Ovi podaci ne znače da Srbija odbacuje sve evropske vanjskopolitičke odluke. Ona podržava dio zajedničkih stavova, ali određena pitanja, naročito odnos prema Rusiji, i dalje predstavljaju značajan izvor neslaganja.
Evropska komisija u izvještaju je ukazala i na probleme povezane s osnovnim kriterijima pristupanja. Naglašena je potreba za reformama demokratskih institucija, vladavine prava i drugih oblasti ključnih za članstvo.
Upravo zbog toga vanjskopolitičko usklađivanje treba posmatrati kao dio šireg procesa. Čak ni eventualna odluka Beograda da prihvati sankcije Rusiji ne bi sama po sebi bila dovoljna za ulazak u Evropsku uniju.
Najvažniji podaci:
- Marta Kos govorila je o Srbiji u intervjuu za TVP World 27. oktobra 2026. godine.
- Evropska komisija objavila je godišnji izvještaj o Srbiji 4. novembra 2026.
- Usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU iznosila je 63 posto na dan 1. septembra 2026.
- Uporedni procenat za 2025. godinu iznosio je 67 posto.
- Brisel je istovremeno izrazio spremnost za saradnju s budućom vladom Srbije na reformama.
Brisel ponudio saradnju budućoj vladi na ključnim reformama
U intervjuu za Radio-televiziju Srbije 4. novembra Marta Kos je naglasila da je Evropska komisija spremna sarađivati s budućom vladom na pitanjima koja su važna za nastavak pristupnog procesa.
Među prioritetima izdvojila je vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje demokratskih institucija i slobodu medija. Riječ je o oblastima u kojima Evropska unija već duže vrijeme očekuje konkretne rezultate.
Komesarka je ukazala na mogućnost obnove povjerenja između Beograda i evropskih institucija. Prema njenim porukama, političke promjene mogu otvoriti prostor za novi pristup reformama, ali samo ako budu praćene konkretnim potezima.
U novembru je započeo i proces konstituisanja novog saziva Narodne skupštine Srbije. Njena konstitutivna sjednica održana je 17. novembra, što predstavlja korak prema formiranju buduće vlade.
Zbog toga je važno razlikovati buduću vlast od vlade koja je već preuzela sve nadležnosti. Evropske poruke odnose se na političko rukovodstvo koje treba oblikovati narednu fazu srbijanske politike prema Evropskoj uniji.
Spremnost Brisela za saradnju pokazuje da evropske institucije ne posmatraju trenutne političke promjene kao završetak pristupnog procesa, nego kao moguću priliku za njegovo ponovno pokretanje.

Odnos prema Rusiji ostaje jedno od ključnih pitanja evropskog puta
Srbija od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine nastoji održati odnose s različitim međunarodnim partnerima. Takva politika omogućavala joj je da zadrži kontakte s Moskvom, ali je istovremeno izazivala neslaganja s pojedinim evropskim očekivanjima.
Za Evropsku uniju usklađivanje vanjske politike ima poseban značaj jer članstvo podrazumijeva učešće u zajedničkom političkom i sigurnosnom okviru.
S druge strane, promjena dugogodišnje politike prema Rusiji predstavljala bi značajnu odluku za buduće srbijansko rukovodstvo. Ona bi zahtijevala sagledavanje međunarodnih odnosa, ekonomskih posljedica i unutrašnjih političkih okolnosti.
Istovremeno, izvještaji Evropske komisije pokazuju da napredak kandidata zavisi od mnogo šireg skupa kriterija. Potrebni su nezavisne institucije, djelotvorna borba protiv korupcije, zaštita osnovnih prava i provođenje reformi koje nisu ograničene na formalno usvajanje propisa.
Među državama kandidatkinjama postoje značajne razlike u tempu napredovanja. Crna Gora i Albanija nastavile su ostvarivati pomake u pregovorima, dok je za Srbiju Evropska komisija ukazala na zastoj u važnim dijelovima pristupnog procesa.
To znači da će buduće odluke vlasti u Beogradu biti važne za određivanje odnosa s evropskim institucijama, ali i da se napredak neće mjeriti samo jednom odlukom ili jednim diplomatskim susretom.
Poruke Marte Kos predstavljaju kombinaciju upozorenja i ponude za saradnju. Brisel očekuje jasnije vanjskopolitičko opredjeljenje i provođenje institucionalnih reformi, dok će buduća vlada Srbije morati odlučiti na koji način želi odgovoriti na ta očekivanja.
Za sada nije najavljen prekid pristupnih pregovora niti automatsko ubrzanje procesa. Daljnji razvoj odnosa zavisit će od konkretnih poteza srbijanskih institucija, procjena Evropske komisije i odluka država članica Evropske unije.























































