Prevara

LJUBIĆI

PREVARA

Temi Lejn je spustila slušalicu, ali je ipak par trenutaka zadržala svoju savršeno manikiranu ruku na sjajnom brojčaniku zelenog telefona. Znala je da bi vest koju je upravo primila veoma obradovala Džejka Ovena, ali nije bila raspoložena odmah da mu se javi. Mrzela je Džejka onoliko koliko je mrzela svakog ko je stajao na putu njenog uspeha. Ranije ih je bilo mnogo, sada je ostao samo Džejk.

-Hoće li taj nadobudni starac ikada otići u penziju? -promrmljala je sebi u bradu dok je ustajala od radnog stola i išla ka prozoru.
Njena kancelarija je bila na 34. spratu, a to je značilo da joj nedostaje samo jedan sprat da se popne visoko, onoliko visoko koliko je želela.
Vrata njene kancelarije su se tiho otvorila, a zatim su se čuli sitni, prigušeni koraci. Melani, njena sekretarica, je imala naviku da hoda na vrhovima prstiju da je ne bi uznemirila, mada to niko nije tražio od nje.

-Ovaj grad nije napravljen za ljude – Temi je gledala u vrhove crnih oblakodera koji su je okruživali. – Smog, smrad i gužva. Njujork je loš eksperiment nekog luđaka.

-To kažete svaki put kad priđete prozoru – Melani je spustila gomilu papira na Temin sto. – Zašto niste prihvatili da vodite kompaniju u San Dijegu?
Temi se lagano okrenula, a zatim je dugim pogledom obuhvatila lice sićušne žene. Njene oči su bile sive, nekad olujne, nekad ledene, ali uvek podjednako opasne.

-U San Dijegu je samo naša poslovnica. Ova zgrada je srce kompanije i ja ću stati na njeno čelo.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.