Kopar je jednogodišnja aromatična biljka iz porodice štitarki, prepoznatljiva po svojim nježnim, pernatim listovima i specifičnom mirisu. Često se koristi kao začin u kuhinji, posebno za pripremu salata, jela s ribom i marinada, a njegovo sjeme upotrebljava se za začinjavanje i pravljenje čajeva.
Jedan od uzgajivača ove biljke, Mirko Oluški iz Vojvodine, posao je naslijedio od oca i godinama se bavi uzgojem. Ima ugovor o prodaji kopra na inozemno tržište jer količina ove biljke nadilazi potrebe tržišta u Srbiji.
– Kopar se sije krajem marta, a kosi se za tri mjeseca, osim ako se ne želi ostaviti za sjemensku proizvodnju, kaže Oluški.
Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra
Dodaje i da kopar voli vlažnu klimu i ne može opstati bez vode, ali kako je klima u posljednjih nekoliko godina suha, morao je uvesti sustav za navodnjavanje, piše dnevno.hr.
– Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra ako se ‘poklope’ vremenski uvjeti, toplo vrijeme i dovoljna količina vlage”, pojasnio je uzgajivač. Prošle je godine uzgojio čak deset tona, a nakon košnje kopar u sirovom stanju ide na dalju preradu, tj. pranje sušenje i pakiranje. “Sjeme dobivam od tvrtke s kojom radim i ona mi daje zaštitna sredstva potrebna u agrotеhničkoj proizvodnji začinskе biljkе, otkrio je Oluški.
A istaknuo je i da je sve do prošle godine cijena kopra bila solidna, ali da je sada pojeftinila za 30 do 40 posto. Ipak, zarade ima, jer trenutačno je sve isplatljivije od sjetve pšenice. “I to ne samo kod nas, već i u svijetu, jer cijene poljoprivredne proizvodnje su pojeftinile i u tom pogledu ne možemo ništa mijenjati. Ali pošto sam dugogodišnji proizvođač ove biljke, čekam da na svjetskom tržištu cijene porastu jer će se cijene na tim tržištima preslikati i na naše prilike”, zaključio je Oluški.
Kako kopar izgleda?
Inače, kopar ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.
Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.
Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.
Može se koristiti kao začin, ali i kao eterično ulje
Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.
Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.
Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke te se žetva obavlja upravo po njihovom dozrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može ga se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.
