Od 1. januara 2026. godine zdravstveni sistem Srbije trebalo bi da započne primjenu sveobuhvatne digitalne reforme koja podrazumijeva uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona i ličnog zdravstvenog broja (LZB). Ova promjena predstavlja važan korak u pravcu modernizacije administracije, unapređenja efikasnosti zdravstvenih usluga i pojednostavljenja komunikacije između pacijenata i zdravstvenih ustanova.
Digitalizacija zdravstva već godinama je jedan od prioriteta u brojnim evropskim zemljama, a novi sistem ima za cilj da domaću praksu uskladi sa savremenim tehnološkim standardima i potrebama građana.
Lični zdravstveni broj – jedinstveni identifikator
Prema najavljenim pravilima, svaki građanin dobiće lični zdravstveni broj (LZB), koji će služiti kao jedinstveni identifikator unutar zdravstvenog informacionog sistema. Ovaj broj biće automatski dodijeljen, čime se pojednostavljuje administrativna procedura i smanjuje mogućnost grešaka prilikom evidentiranja podataka.
U praksi, to znači da pacijenti više neće morati da prolaze kroz ponovljene registracije u različitim ustanovama, niti da dostavljaju iste informacije više puta. LZB će omogućiti povezivanje podataka iz različitih zdravstvenih institucija u jednu objedinjenu digitalnu evidenciju.
Elektronski karton kao centralna baza podataka
Ključni dio reforme je uspostavljanje elektronskog medicinskog dosijea, poznatog kao e-karton. U njemu će biti objedinjeni svi relevantni zdravstveni podaci pacijenta – bez obzira na to da li su nastali u državnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi.
E-karton će obuhvatati:
-
osnovne lične podatke (ime, prezime, datum rođenja, pol, adresa),
-
podatke o zdravstvenom osiguranju,
-
informacije o izabranom ljekaru,
-
evidenciju pregleda, dijagnoza i terapija,
-
rezultate laboratorijskih analiza i drugih dijagnostičkih procedura,
-
podatke o vakcinacijama,
-
eventualne informacije o donorskom statusu, ukoliko postoje.
Objedinjavanje ovih informacija omogućava potpuniji uvid u zdravstvenu istoriju pacijenta, što može doprinijeti preciznijem planiranju terapije i boljoj koordinaciji između različitih specijalista.
Obaveze zdravstvenih ustanova
Zdravstvene ustanove, kako javne tako i privatne, imaće obavezu da podatke unose u sistem elektronskim putem, u skladu sa važećim propisima o elektronskoj upravi i zaštiti podataka o ličnosti. Predviđeno je da se nove informacije ažuriraju u kratkom roku nakon pružene usluge, kako bi sistem ostao ažuran i pouzdan.
Ovakav pristup može smanjiti potrebu za ponavljanjem istih analiza i pregleda, jer će ljekari imati pristup već postojećim rezultatima, ukoliko su oni relevantni i dostupni u sistemu. Time se štedi vrijeme pacijenata i zdravstvenog osoblja, a smanjuje se i administrativno opterećenje.
Zaštita privatnosti i kontrola pristupa
Posebna pažnja posvećena je zaštiti ličnih i medicinskih podataka, koji spadaju u osjetljivu kategoriju informacija. Pristup e-kartonu biće omogućen isključivo ovlašćenim zdravstvenim radnicima i saradnicima, u okviru njihovih profesionalnih nadležnosti.
Građani će svojim podacima moći da pristupe putem zvaničnih digitalnih platformi, uz korišćenje bezbjednih metoda elektronske identifikacije. Svaki pristup sistemu biće evidentiran, a predviđeni su mehanizmi nadzora i revizije kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.
Treća lica moći će da ostvare uvid u medicinske podatke samo uz izričitu saglasnost pacijenta, u skladu sa zakonom.
Prednosti za pacijente
Za građane, digitalni zdravstveni sistem može donijeti niz praktičnih koristi:
-
brži pristup sopstvenoj medicinskoj dokumentaciji,
-
pregled terapija i istorije liječenja na jednom mjestu,
-
manje administrativnih procedura,
-
smanjenje potrebe za nošenjem papirne dokumentacije,
-
bolju informisanost o sopstvenom zdravstvenom stanju.
U hitnim situacijama, dostupnost tačnih i ažurnih podataka može biti od velikog značaja za donošenje pravovremenih medicinskih odluka.
Koristi za zdravstveni sistem
Sa stanovišta zdravstvenih radnika i institucija, digitalizacija može doprinijeti efikasnijem upravljanju podacima, boljoj organizaciji rada i kvalitetnijoj komunikaciji između različitih nivoa zdravstvene zaštite.
Jedinstvena baza podataka omogućava lakše praćenje zdravstvenih pokazatelja na nivou populacije, planiranje resursa i donošenje strateških odluka zasnovanih na pouzdanim informacijama.
Korak ka savremenijem zdravstvu
Uvođenje elektronskog kartona i ličnog zdravstvenog broja predstavlja važan iskorak ka modernijem i transparentnijem zdravstvenom sistemu. Iako će proces prilagođavanja zahtijevati tehničku pripremu i edukaciju zaposlenih, očekuje se da dugoročni efekti budu pozitivni – kako za pacijente, tako i za zdravstvene ustanove.
U vremenu kada digitalna transformacija postaje standard u gotovo svim oblastima društva, modernizacija zdravstva predstavlja logičan i neophodan korak. Cilj novog sistema je jednostavnija, sigurnija i efikasnija zdravstvena usluga, uz poštovanje prava građana na privatnost i zaštitu podataka.
