Dolaskom hladnijih dana u mnogim stanovima i kućama ponavlja se isti problem.
Ujutro su prozori mokri, u uglovima prostorija pojavljuju se tamne tačkice, a iza ormara i na vanjskim zidovima može se osjetiti karakterističan miris vlage.
Mnogi tada posegnu za sprejevima protiv buđi ili kupuju odvlaživače, ali ako se ne riješi uzrok problema, crne mrlje se često ponovo pojave.
Jedan jednostavan način provjetravanja koji se često koristi u hladnijim evropskim zemljama ovih dana ponovo privlači pažnju: prozori se ne ostavljaju satima „na kip“, nego se prostorija kratko i intenzivno provjetri.
Umjesto pola sata – nekoliko minuta
Princip je vrlo jednostavan.
Umjesto da jedan prozor bude malo otvoren tokom velikog dijela dana, otvore se prozori na suprotnim stranama kuće ili stana kako bi se napravilo snažno strujanje zraka.
Takvo provjetravanje traje svega nekoliko minuta.
Cilj je brzo izbaciti topao i vlažan zrak iz prostorije i zamijeniti ga svježijim vanjskim zrakom, a da se pritom zidovi, podovi i namještaj ne stignu potpuno ohladiti.
Regionalni portali ovaj način nazivaju „finskim“ ili „šok provjetravanjem“, uz preporuku od približno tri do pet minuta nekoliko puta tokom dana.
Zašto se uopće pojavljuje voda na prozorima?
Problem počinje vlagom koju svakodnevno stvaramo u vlastitom domu.
Kuhanje, tuširanje, pranje suđa, sušenje veša, pa čak i samo disanje povećavaju količinu vodene pare u zraku.
Kada taj topao i vlažan zrak dođe u kontakt s hladnim staklom ili vanjskim zidom, vodena para prelazi u kapljice.
To je kondenzacija.
Američka Agencija za zaštitu okoliša navodi da kondenzacija na prozorima i zidovima može biti znak previsoke vlažnosti u prostoru te preporučuje smanjenje vlage i povećavanje ventilacije.
Zašto stalno držanje prozora „na kip“ nije uvijek najbolje rješenje?
Ako tokom zime prozor ostavite malo otvoren veoma dugo, zrak se razmjenjuje, ali se istovremeno mogu znatno hladiti prostor oko prozora i susjedni zidovi.
A upravo hladne površine predstavljaju mjesto na kojem se vlaga najlakše kondenzuje.
Kratko i intenzivno provjetravanje ima drugu ideju: zamijeniti veliki dio zraka prije nego što se cijela prostorija ohladi.
Nakon zatvaranja prozora novi zrak relativno brzo poprima temperaturu zidova i namještaja.
To ne znači da je pet minuta čarobni broj za svaku kuću. Trajanje zavisi od vanjske temperature, vjetra, veličine prostorije i načina ventilacije objekta.
Ali princip kratke i efikasne razmjene zraka ima smisla.
Jedna stvar je važnija od svih sprejeva protiv buđi
Ako imate problem s buđi, stručnjaci se slažu oko jednog:
mora se kontrolisati vlaga.
EPA navodi da bez vlage buđ ne može nastaviti rasti te preporučuje da relativna vlažnost u zatvorenim prostorijama bude ispod 60 posto, a idealno između približno 30 i 50 posto.
Mali digitalni mjerač temperature i vlažnosti može zato biti mnogo korisniji nego što djeluje.
Ako stalno pokazuje, primjerice, 70 ili 75 posto vlage, samo brisanje crnih mrlja sa zida neće riješiti uzrok.
Posebno pazite na kupatilo
Jedno tuširanje može proizvesti veliku količinu vodene pare.
Zato vrata kupatila tokom tuširanja ne treba držati širom otvorena prema ostatku stana.
Ako postoji ventilator, uključite ga.
Ako ga nema, nakon tuširanja provjetrite kupatilo kroz prozor, umjesto da sav vlažan zrak pustite prema spavaćoj i dnevnoj sobi.
Slične preporuke daju i stručne smjernice za borbu protiv kondenzacije: koristiti ventilator ili otvoriti prozor u kupatilu i držati vrata zatvorena dok se stvara velika količina pare.
Sušite li veš na radijatorima?
Ovo je još jedna navika koja može ozbiljno povećati vlagu u stanu.
Voda iz mokrog veša mora negdje završiti.
Kada ga stavite na topao radijator, ona vrlo brzo prelazi u zrak prostorije.
Ako nema dovoljno ventilacije, kasnije se može kondenzovati na najhladnijim dijelovima prostorije.
Zbog toga stručne preporuke savjetuju sušenje veša vani kada je moguće, a ako se mora sušiti unutra, prostor treba dobro provjetravati.
Kuhinja je još jedan veliki izvor vlage
Kada kuhate tjesteninu, supu ili bilo šta što dugo vrije, para završava u zraku.
Jednostavne navike mogu pomoći:
poklopite šerpe, uključite napu koja izbacuje zrak napolje i nakon kuhanja kratko provjetrite prostoriju.
EPA također preporučuje korištenje ventilacije i aspiratora prilikom aktivnosti koje stvaraju veliku količinu vlage.
Ne gurajte veliki ormar potpuno uz hladan zid
Buđ se veoma često prvo pojavi tamo gdje je najmanje očekujemo – iza ormara.
Razlog je slab protok zraka.
Vanjski zid može biti hladan, namještaj sprečava cirkulaciju toplog zraka, a iza njega nastaje pogodno mjesto za kondenzaciju.
Oxford City Council preporučuje ostavljanje prostora između namještaja i zidova, posebno vanjskih zidova, upravo radi boljeg strujanja zraka.
Ali provjetravanje neće riješiti svaki problem s vlagom
Ovo je veoma važno.
Ako voda ulazi kroz krov, puknutu cijev, fasadu ili podrum, otvaranje prozora nije rješenje.
Isto vrijedi ako je zid stalno mokar zbog građevinskog problema.
EPA naglašava da se kod problema s vlagom mora pronaći i popraviti izvor vode ili curenja. U suprotnom će se buđ vjerovatno ponovo vratiti čak i nakon čišćenja.
Dakle, ovaj način provjetravanja prvenstveno pomaže kod vlage koja nastaje svakodnevnim životom – kuhanjem, tuširanjem, disanjem i sušenjem veša.
Besplatna navika koju vrijedi probati
Ako vam se čim zahladi prozori počnu rositi, ne morate odmah kupovati skup uređaj.
Prvo pokušajte promijeniti nekoliko svakodnevnih navika.
Kratko i intenzivno provjetrite stan nekoliko puta dnevno, koristite napu i ventilaciju u kupatilu, nemojte bespotrebno stvarati dodatnu vlagu i pokušajte održavati relativnu vlažnost ispod 60 posto.
Možda zvuči previše jednostavno, ali upravo je kontrola vlage osnovni princip sprečavanja pojave buđi u domu.
I najbolje od svega – otvaranje prozora nekoliko minuta ne košta ništa.
Preuzeto
