Sigurno se mnogima od nas desilo da nas usred noći probudi snažan grč u listu — toliko iznenadan i jak da na trenutak ne znamo šta nas je pogodilo. Većina to povezuje s umorom ili napornim danom, pa cijelu situaciju olako otpiše. Međutim, grčeve nikada ne treba potpuno zanemariti. Danas govorimo o tome šta nam zapravo pokušavaju poručiti i zašto se javljaju.

Iako se ponekad čine bezazlenim, učestali grčevi, posebno noćni ili oni koji nastaju prilikom hoda i stajanja, mogu biti znak ozbiljnijeg problema. Ono što većina pripisuje nedostatku sna, dehidraciji ili manjku magnezija ponekad je zapravo upozorenje da tijelo pati zbog loše cirkulacije — naročito u arterijama nogu.
Naravno, manjak minerala poput magnezija, kalcija i kalija zaista može izazvati grčeve. No kada se oni pojavljuju često, traju duže ili se šire iz listova prema butinama, potrebno je posumnjati na nešto mnogo ozbiljnije.
Prema riječima dr Dragice Stepić, specijaliste opšte hirurgije, bolovi i grčevi u listovima i butinama vrlo često ukazuju na suženje ili čak potpuno začepljenje arterija koje snabdijevaju noge krvlju. Ovo stanje poznato je kao periferna arterijska bolest (PAD), a neliječeno može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Šta znači bol na određenom mjestu?
-
Ako vas boli isključivo u listovima, moguće je da postoji suženje arterija u predjelu butina.
-
Ako se bol penje prema bedrima, preponama ili stomaku, problem se možda nalazi u većim i višim arterijama — u karlici ili preponskom području.
Ovakva bol nije običan mišićni umor. To je znak da tkiva ne dobijaju dovoljno krvi i kisika, što dugoročno može biti veoma opasno.
Prvi koraci kod ljekara
Kod sumnje na PAD, doktor najprije radi detaljan klinički pregled. Provjerava se:
-
puls od kuka do stopala,
-
boja kože,
-
temperatura stopala,
-
eventualna suhoća, pucanje kože ili promjena nokta,
-
prisutnost rana koje teško zarastaju.
Sve to može ukazivati na loš dotok krvi.

Nakon toga slijedi kolor Doppler ultrazvuk arterija, kojim se mjeri ABI indeks — odnos krvnog pritiska u nogama i rukama. Taj jednostavan podatak daje jasnu sliku o protoku krvi kroz noge.
Ako postoji sumnja na ozbiljno začepljenje, radi se dodatna dijagnostika: angiografija, CT angiografija ili MR angiografija. Ova snimanja pokazuju tačno mjesto i stepen suženja, što je ključno za plan liječenja.
Kako se liječi?
Ako je protok krvi jako oslabljen, primjenjuju se zahvati kao što su:
U blažim slučajevima liječenje je konzervativno: lijekovi za bolju cirkulaciju, promjena ishrane, redovno hodanje i korekcija životnih navika.
Zašto je hodanje najvažniji lijek?
Redovno hodanje, čak i kada se bol javi nakon nekoliko koraka, dokazano poboljšava rad krvnih sudova. Na taj način razvijaju se mali “pomoćni” krvni putevi, tzv. kolaterale, koje mogu značajno poboljšati cirkulaciju.
Pušenje – najveći neprijatelj arterija
Nikotin i hemikalije iz cigareta nagrizaju zidove krvnih sudova, ubrzavaju stvaranje naslaga i povećavaju rizik od potpunog začepljenja. Pušači zato mnogo brže ulaze u fazu komplikacija, a najteža od njih je gangrena, koja često vodi do amputacije.
Ne ignorišite signale svog tijela
Ako često imate:
vrijeme je da reagujete. Vaše tijelo šalje jasan poziv za pomoć.

Što se ranije otkrije problem s cirkulacijom, to su veće šanse da se uspješno liječi i da se spriječe ozbiljne posljedice.
Zdravlje krvnih sudova nogu ne tiče se samo nogu — ono je direktno povezano sa zdravljem srca i cijelog organizma. Kada strada cirkulacija, strada i sve ostalo.



























































