U vremenu u kojem je svako „sam sebi doktor”, lako je posegnuti za tabletom pri prvoj tegobi. Glavobolja? Analgetik. Tuga? Antidepresiv. Kašalj? Sirup. Bol u leđima? Opet lek. I sve se to dešava bez razmišljanja, često bez konsultacije sa lekarom, a još češće bez čitanja uputstva čiji nas sadržaj uglavnom i zbuni i uplaši.
Kao farmaceut sa dugogodišnjim iskustvom, nebrojeno puta sam gledala kako ljudi ulaze u apoteku ubeđeni da „njihovo telo zna šta mu treba“, a izlaze sa torbom punom preparata koji, dugoročno, mogu napraviti više štete nego koristi. Istina je da je mnoge lekove moguće kupiti bez recepta, ali nijedan lek — čak ni onaj najobičniji — nije bezopasan.
Foto: Shutterstock
Farmaceutkinja Debora Grejson iz Velike Britanije upozorava da milioni ljudi godinama uzimaju terapije koje im više nisu potrebne, trpeći ozbiljne posledice. Oni se, kako kaže, „zarobe“ u dugotrajnom uzimanju lekova bez nadzora, bez jasnog plana i bez razumevanja rizika.
Njena iskustva, kao i dramatične ispovesti pacijenata koji su se godinama borili sa zavisnošću od analgetika, sirupa za kašalj ili antidepresiva, pokazuju koliko je problem postao rasprostranjen — gotovo epidemijski.
Grejson napominje da svaki pacijent mora povremeno da preispita svoju terapiju sa lekarom i proveri da li mu je i dalje neophodna.
A ovih 6 lekova, smatra ona — i mnogi drugi farmaceuti — rizični su kada se koriste bez jasnog nadzora.
Foto: Shutterstock
1. Lekovi protiv bolova (opioidi)
Opioidni analgetici deluju snažno i brzo — što ih čini i veoma opasnim. Često se propisuju kada je bol jak, ali problem nastaje kada pacijent nastavi sa njihovom upotrebom i nakon što više nisu neophodni.
Opioidi se u telu metabolizuju u jedinjenja slična morfinu i vezuju za receptore koji regulišu bol i zadovoljstvo. Tako dolazi do naglog olakšanja — ali i do stvaranja zavisnosti.
Dugotrajna upotreba:
- podiže toleranciju (potrebna je sve veća doza da bi se postigao isti efekat)
- remeti prirodnu reakciju tela na bol
- izaziva ozbiljne simptome apstinencije: nemir, preznojavanje, bolovi, mučnina, nesanica
Foto: Gagarin Iurii/Shutterstock
Mnogi ljudi upadaju u začarani krug „glavobolja–tableta“, ne shvatajući da im glavobolja nastaje upravo zbog prekomerne upotrebe analgetika.
2. Lekovi za snižavanje holesterola (statini)
Statini su lekovi koji spašavaju život mnogima — ali nisu za svakoga, niti za doživotnu upotrebu.
Najčešći neželjeni efekti:
- bolovi u mišićima
- izrazit umor
- sklonost upalama
- povećan rizik od dijabetesa tipa 2
U ređim slučajevima mogu izazvati rabdomiolizu — opasno razaranje mišićnog tkiva, što može dovesti do otkazivanja bubrega.
Foto: Shutterstock
Grejson upozorava da se terapija statinima mora prilagođavati riziku pacijenta, što uključuje kontrolu krvi, jetre i procenu rizika preko QRISK3 kalkulatora.
3. Antidepresivi
Antidepresivi su važni i često spasonosni lekovi. Ali problem počinje kada terapija postane beskonačna, bez kontrole i bez pregleda.
Rani neželjeni efekti:
- mučnina
- nesanica
- glavobolje
Dugoročni:
- povećanje telesne mase
- povišen šećer u krvi
- hormonski poremećaji
- smanjen libido
- seksualna disfunkcija koja ponekad ostaje i posle prekida leka
Foto: Shutterstock
Najveća opasnost su simptomi povlačenja. Mnogi pacijenti veruju da im se depresija vraća, a zapravo su to:
- vrtoglavica
- osećaj „strujnih udara“ u glavi
- anksioznost
- razdražljivost
Zbog toga se antidepresivi nikada, ali nikada, ne smeju naglo prekidati.
4. Gabapentin i pregabalin
Često se propisuju za neuropatski bol. U praksi — previše često. Zbog visokog rizika od zavisnosti, proglašeni su kontrolisanim supstancama u mnogim zemljama.
Neželjeni efekti:
- jaka pospanost
- gubitak koncentracije
- vrtoglavica
- povećanje telesne mase
Simptomi povlačenja mogu biti ozbiljni, uključujući i ubrzan ili nepravilan rad srca. Zato se terapija mora smanjivati postepeno.
Foto: Shutterstock
5. Kortikosteroidne kreme
Iako brže od svega smiruju ekcem i druge upale kože, njihova dugotrajna upotreba dovodi do:
- stanjivanja kože
- pucanja kapilara
- infekcija
- pojave zavisnosti kože od steroida
- Najopasnija komplikacija je TSW (topical steroid withdrawal), kada koža nakon prestanka terapije postaje bolna, crvena i izrazito osetljiva. Pacijenti se tada vraćaju kremama — i tako ulaze u začarani krug iz kog je teško izaći.
6. Lekovi za žgaravicu (inhibitori protonske pumpe)
To su lekovi koje mnogi uzimaju mesecima, pa i godinama — iako su prvobitno namenjeni za kratkoročnu upotrebu.
Dugoročno mogu izazvati:
- nedostatak vitamina B12
- nedostatak magnezijuma
- probleme sa pamćenjem
- povećan rizik od preloma kostiju
- poremećaje crevne flore
Zbog „rebound efekta”, kada se terapija prekine, gorušica se privremeno vraća još jače, pa pacijenti misle da „moraju da nastave“.
Najvažnije upozorenje
Pacijenti danas lako steknu zavisnost — ne samo fizičku, nego i psihološku.
A iz zavisnosti najteže izlaze oni koji veruju da lekovi nikome ne mogu da štete.
Farmaceutkinja Grejson, kao i mnogi stručnjaci, poručuje:
„Nijedan lek nije bezopasan. Ako terapiju uzimate duže nego što je planirano — razgovarajte sa svojim lekarom.“
To je najjednostavniji i najbezbedniji korak koji svako može da preduzme.


























































