Bosna i Hercegovina leži na ogromnom, ali gotovo zaboravljenom speleološkom bogatstvu. Iako je zvanično registrovano nešto više od 6.000 pećina, stručnjaci procjenjuju da bi stvarni broj mogao dostići čak 40.000 do 50.000 zbog činjenice da je oko 60 posto teritorije krško područje – idealno za nastanak podzemnih šupljina. Samo jedna istraživačka tura otkrila je čak 15 novih pećina, što pokazuje koliko je ovo podzemno carstvo još neistraženo.
Pećine – arhive prošlosti i ogledalo klime
Speleologija u BiH posebno se oslanja na istraživanja Dinaridskog karsta. Podzemne formacije, poput pećine Ledenice na Treskavici, kriju sedimente, fosile i tragove starih civilizacija koji omogućavaju naučnicima da rekonstruiraju prošlost.
Stručnjaci poput Hazima Hrvatovića naglašavaju da pećinski sedimenti čuvaju zapise stare i do 3,5 miliona godina, pružajući jasnu sliku o promjenama klime, životinjskog svijeta i kretanja voda.
Klimatske promjene, nažalost, već ostavljaju posljedice i na podzemne ekosisteme. Primjer je Bijambara, gdje je nekada i tokom ljeta bilo leda, dok ga danas više nema.
Ogroman potencijal – ali i ogromna zapuštenost
Uprkos njihovoj historijskoj, naučnoj i ekološkoj vrijednosti, pećine u BiH postaju žrtve nemara. Mnoge završavaju kao ilegalne deponije, iako se voda koju ljudi piju nalazi u istom podzemnom sistemu.
Speleolozi upozoravaju da se istraživanjem pećina u BiH bavi tek nekolicina entuzijasta, dok interes institucija gotovo da ne postoji. Istovremeno, istraživači iz drugih evropskih zemalja rado dolaze da proučavaju naše podzemlje.
