Imate plave oči? Nauka otkrila fascinantnu činjenicu koja povezuje sve ljude s ovom bojom očiju!

17

Oglasi – Advertisement

Plave oči danas se mogu vidjeti kod miliona ljudi širom svijeta, ali genetska priča koja stoji iza njih vodi duboko u ljudsku prošlost. Prema istraživanju Univerziteta u Kopenhagenu, veliki broj ljudi s plavim očima dijeli drevnu genetsku varijaciju koja se pojavila prije približno 6.000 do 10.000 godina, a koja preko regulatornog područja HERC2 utiče na aktivnost gena OCA2 i količinu pigmenta u šarenici.

Boja očiju jedna je od najuočljivijih ljudskih osobina, ali način na koji nastaje mnogo je složeniji od jednostavne podjele na „gen za plave“ i „gen za smeđe oči“. U pozadini se nalazi kombinacija više genetskih faktora koji utiču na količinu i raspored melanina u šarenici, pigmenta koji ima važnu ulogu u tome kako će konačna boja oka izgledati.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Posebnu pažnju istraživača privukla je činjenica da se kod velikog broja plavookih ljudi pojavljuje vrlo slična genetska varijacija. Upravo ta zajednička karakteristika dovela je naučnike do zaključka da se porijeklo ove osobine može povezati s jednim veoma starim genetskim događajem i zajedničkim pretkom koji je tu promjenu prenio narednim generacijama.

POZADINA DOGAĐAJA

Istraživanje Univerziteta u Kopenhagenu povezuje plave oči sa zajedničkom drevnom genetskom promjenom. Procjenjuje se da se ona pojavila prije približno 6.000 do 10.000 godina, a riječ je o varijanti u regulatornom području HERC2 koja utiče na aktivnost gena OCA2, važnog za stvaranje melanina.

Kako genetika utiče na plavu boju očiju

Melanin je pigment koji, između ostalog, utiče na boju očiju. Kada ga u šarenici ima više, oči su u pravilu tamnije, dok manja količina pigmenta može biti povezana sa svjetlijim nijansama. Ipak, količina melanina nije određena jednim izolovanim genom, već međusobnim djelovanjem više genetskih područja.

U istraživanju plavih očiju naročito su značajni geni HERC2 i OCA2. Specifična varijanta u području HERC2 djeluje kao regulator i utiče na ekspresiju OCA2 gena. Kada je aktivnost OCA2 u šarenici smanjena, proizvodi se manje pigmenta, zbog čega oči mogu poprimiti plavu boju.

To znači da HERC2 nije jednostavan „gen za plave oči“. Njegova uloga povezana je s regulacijom drugog gena, dok u konačnom određivanju boje očiju učestvuje više genetskih varijanti. Upravo zbog toga savremena genetika ovu osobinu posmatra kao znatno složeniji proces nego što se nekada predstavljalo.

VAŽAN TRENUTAK: Zajednička genetska varijacija kod plavookih ljudi ukazuje na drevni zajednički trag, ali to ne znači da su svi ljudi s plavim očima danas bliski rođaci. Između prvobitne promjene i savremenih populacija prošle su hiljade godina i ogroman broj generacija.

Jedna promjena, veliki broj današnjih potomaka

Analizirajući genetske podatke ljudi s plavim očima različitog porijekla, istraživači su pronašli veoma ograničenu varijaciju u dijelu genoma koji je povezan s ovom osobinom. Takav nalaz poslužio je kao osnova za zaključak da se današnje plave oči mogu povezati sa zajedničkom mutacijom koja se pojavila u dalekoj prošlosti.

Procjena njenog nastanka smješta taj događaj u period prije približno 6.000 do 10.000 godina. Od tada se varijanta prenosila kroz brojne generacije i širila među različitim populacijama. Zbog toga današnji ljudi koji je nose ne moraju imati mnogo drugih zajedničkih genetskih osobina niti pripadati istoj savremenoj populaciji.

Zajedničko porijeklo u ovom slučaju treba razumjeti na nivou jedne naslijeđene genetske promjene. Ona predstavlja trag koji je opstao kroz veoma dug period, a ne dokaz nekog bliskog porodičnog odnosa među današnjim plavookim ljudima.

Drevni ljudi već su imali plave oči

Dodatni uvid u starost ove osobine pružila su arheogenetička istraživanja drevnih ljudskih ostataka. Jedan od poznatih primjera je La Braña 1, muškarac koji je živio prije otprilike 7.000 godina na području današnje Španije. Analiza njegovog genoma pokazala je genetske karakteristike povezane s plavim očima.

Još stariji primjer predstavlja Cheddar Man, čiji su ostaci pronađeni na području današnje Velike Britanije. Živio je prije oko 10.000 godina, a genetska analiza takođe je ukazala na plave oči. Takvi nalazi potvrđuju da ova osobina nije novija pojava vezana isključivo za današnje stanovništvo sjeverne Evrope.

Posebno zanimljiv dio tih analiza jeste činjenica da kombinacije fizičkih osobina u drevnim populacijama nisu nužno odgovarale savremenim očekivanjima. Nalazi poput La Braña 1 pokazali su da su pojedinci mogli imati plave oči i istovremeno tamniju kožu, što ilustruje koliko je istorija ljudskog izgleda bila raznovrsna.

ŠIRA SLIKA

Plave oči predstavljaju primjer načina na koji jedna genetska varijacija može opstati hiljadama godina i proširiti se među velikim brojem ljudi. Njihovo proučavanje istovremeno pokazuje da se osobine savremenih populacija ne mogu uvijek jednostavno preslikavati na izgled ljudi koji su živjeli u dalekoj prošlosti.

Genetski trag koji je preživio hiljade godina

Plava boja očiju tako je postala jedan od upečatljivijih primjera dugotrajnog prenošenja genetskih varijanti kroz ljudsku istoriju. Promjena nastala prije više hiljada godina nije nestala, već se nastavila prenositi među potomcima i danas je prisutna kod miliona ljudi u različitim dijelovima svijeta.

Pritom se sama plava boja očiju u ovim istraživanjima ne predstavlja kao karakteristika koja je ljudima nužno donosila posebnu evolutivnu prednost ili nedostatak. Ona se opisuje prvenstveno kao dio prirodne genetske raznolikosti koja se tokom vremena razvijala i zadržavala u ljudskim populacijama.

Upravo zato plave oči nisu zanimljive samo zbog svog izgleda. U njima se može prepoznati vidljiv rezultat procesa koji je počeo prije mnogo hiljada godina, kada se određena genetska promjena pojavila kod jednog drevnog pretka i potom, generaciju po generaciju, nastavila svoj put kroz istoriju čovječanstva.

Osobina koja danas djeluje sasvim uobičajeno u pojedinim dijelovima svijeta tako u sebi nosi trag veoma daleke prošlosti. Genetske analize HERC2 i OCA2, zajedno sa nalazima iz drevnih genoma poput La Braña 1 i Cheddar Mana, pružaju pogled na jedan mali, ali upečatljiv dio složene istorije ljudske raznolikosti.

Prethodni članak“Moja svekrva mi je za rođendan poklonila staru šivaću mašinu”.