Oglasi – Advertisement
Izbacite odmah paradajz iz ishrane ako bolujete od ovih bolesti. O kojim bolestima je riječ pročitajte u nastavku teksta. Paradajz je nezaobilazan dio ljetne i jesenje trpeze. Svježe salate, umaci, supe i sokovi gotovo se ne mogu zamisliti bez njega. Smatra se jednim od najrasprostranjenijih i najčešće korištenih plodova širom svijeta. Ipak, iako ga mnogi povezuju sa zdravljem, vitalnošću i bogatstvom vitamina, postoji grupa ljudi kod kojih paradajz može izazvati ozbiljne probleme. Njegova kiselost, prisustvo alkaloida i drugih jedinjenja često prave razliku između blagotvornog i štetnog dejstva.
U nastavku su detaljno opisane situacije i zdravstvena stanja kod kojih paradajz može postati neprijatelj, a ne saveznik.
Oglasi – Advertisement
-
Kiselost koja napada želudac
Jedna od najčešćih tegoba koje se povezuju s paradajzom jeste žgaravica. Njegova visoka kiselost dodatno iritira sluznicu želuca i jednjak. Osobe koje već pate od gastritisa, čira na želucu ili gastroezofagealnog refluksa (GERB) vrlo često primjećuju pogoršanje simptoma nakon obroka u kojem se nalazi paradajz ili proizvodi od njega poput soka i kečapa. Čak i kod zdravih ljudi, veće količine mogu izazvati osjećaj pečenja u želucu i nadutost.
-
Bolovi i upale u zglobovima
Paradajz, kao i druge biljke iz porodice pomoćnica (Solanaceae), sadrži alkaloid solanin. Kod osjetljivih osoba ovaj spoj može dovesti do nakupljanja kalcija u mekim tkivima, što se povezuje s pojavom bolova i upala u zglobovima. Ljudi koji boluju od artritisa ili sličnih oboljenja nerijetko primjećuju da im se tegobe pogoršavaju nakon redovne konzumacije paradajza. Zbog toga se preporučuje da osobe sa hroničnim bolovima u zglobovima prate reakciju svog tijela na ovu namirnicu.
-
Opterećenje za bubrege
Bubrezi imaju ključnu ulogu u filtriranju i održavanju ravnoteže elektrolita. Paradajz, iako bogat nutrijentima, sadrži oksalate i značajnu količinu kalija. Kod zdravih ljudi to ne predstavlja problem, ali kod onih s oštećenjem bubrega ili smanjenom funkcijom bubrega ovi spojevi mogu pogoršati stanje. Oksalati doprinose stvaranju bubrežnih kamenaca, dok previše kalija može poremetiti elektrolitsku ravnotežu, što je naročito opasno za osobe na dijalizi.
-
Rizik od alergijskih reakcija
Paradajz može biti skriveni uzrok alergijskih smetnji. U njegovom sastavu nalazi se histamin, supstanca koja kod osjetljivih ljudi izaziva simptome poput osipa, crvenila, svraba, oticanja jezika ili otežanog disanja. Kod osoba sa dijagnosticiranom alergijom na paradajz, i najmanje količine mogu izazvati burnu reakciju. Alergijske reakcije mogu biti blage, ali u težim slučajevima zahtijevaju i hitnu medicinsku intervenciju.
-
Problemi s probavom i iritabilnim crijevima
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) jedna je od najčešćih probavnih smetnji savremenog doba. Kod oboljelih, paradajz može izazvati pogoršanje simptoma – od nadutosti i grčeva do proliva ili zatvora. Njegova kiselost dodatno iritira već osjetljiv probavni trakt, a sjemenke i kožica ponekad otežavaju varenje. Osobe s IBS-om se često savjetuju da vode dnevnik ishrane kako bi uočile da li paradajz utiče na njihovo stanje.
-
Likopen i promjene na koži
Paradajz je poznat kao bogat izvor likopena – pigmenta koji mu daje crvenu boju i snažna antioksidativna svojstva. Iako se likopen smatra korisnim, njegov prekomjeran unos može dovesti do rijetkog, ali dokumentovanog stanja zvanog likopenodermija. Koža u tom slučaju poprima narandžasto-crvenkastu nijansu, naročito na dlanovima i stopalima. Ovo stanje nije opasno, ali pokazuje da ni u zdravim namirnicama nije dobro pretjerivati.
-
Iritacija mokraćnog mjehura
Hrana bogata kiselinama, među kojom paradajz zauzima visoko mjesto, može izazvati učestalo mokrenje i pojačanu iritaciju bešike. Osobe koje pate od infekcija urinarnog trakta ili sindroma preosjetljivog mokraćnog mjehura često primjećuju da im simptomi rastu kada jedu paradajz, sosove ili kečap. Kod takvih stanja, eliminacija paradajza iz jelovnika može znatno olakšati tegobe.
-
Uticaj na autoimune bolesti
Kod osoba sa autoimunim oboljenjima poput lupusa ili reumatoidnog artritisa, paradajz može predstavljati dodatni problem. Alkaloidi iz biljaka porodice pomoćnica potencijalno pojačavaju upalne procese, što može dovesti do pogoršanja simptoma. Zbog toga neki oboljeli praktikuju ishranu bez ovih namirnica, pa osim paradajza izbjegavaju i krompir, papriku i patlidžan.
-
Otrovi skriveni u lišću
Iako plod paradajza koristimo svakodnevno, listovi i stabljike ove biljke sadrže otrovne spojeve. Njihova konzumacija može dovesti do mučnine, vrtoglavice, pa čak i ozbiljnijih simptoma trovanja. Upravo zato se lišće nikada ne koristi u ishrani i preporuka je da se drži podalje od tanjira.
