Dok suvremena medicina pomiče granice dugovječnosti, a rasprave o eutanaziji, palijativi i dostojanstvenom umiranju sve češće zaokupljaju javnost, jedno pitanje ostaje jednako teško, što se zapravo događa s tijelom kada umiremo?
Na to je ovih dana odgovor ponudila dr. Sarah Holmes, glavna medicinska službenica britanske dobrotvorne organizacije Marie Curie UK, koja skrbi o pacijentima u terminalnim fazama bolesti. U razgovoru za Ladbible, Holmes je opisala fiziološke i emocionalne promjene koje se događaju u posljednjim danima i satima života.
“Kada se tijelo počne gasiti, osoba postaje sve umornija i više spava. Jede i pije manje jer se probavni sustav postupno zatvara”, objašnjava dr. Holmes.
Tihi prelazak
Ovo razdoblje, poznato i kao “prijelazna faza”, često zahtijeva veću pomoć obitelji ili njegovatelja. Ljudi tada teže komuniciraju jer ih preplavljuje iscrpljenost. Kod onih koji boluju od bolesti poput demencije ili Parkinsonove bolesti, ti se znakovi ponekad ne mogu jasno razlikovati od simptoma same bolesti.
Zbog smanjenog unosa hrane i tekućine, nije neuobičajeno da tijelo uđe u stanje ketoze, kada počinje trošiti masnoće umjesto glukoze, što uzrokuje primjetan gubitak tjelesne mase. Kako smrt postaje sve bliža, disanje postaje nepravilno, cirkulacija se usporava, a srce lagano slabi sve dok naposljetku ne stane.
“Smrt se događa kada se zaustavi srce, disanje i kada osoba nepovratno izgubi svijest”, kaže dr. Holmes, naglašavajući kako je taj trenutak, unatoč svemu, u većini slučajeva miran.
Posljednji bljesak
Zanimljivo, kod otprilike trećine pacijenata pojavljuje se fenomen koji se odnosi na iznenadni trenutak mentalne bistrine neposredno prije smrti.
“To može trajati nekoliko minuta, sati, a ponekad i dan ili dva. Osoba odjednom ponovno postane “svoja”, razgovara, pa čak i djeluje bolje, iako se ne zna točno zašto se to događa”, objašnjava liječnica.
Znanstvena istraživanja pokazala su da mozak može kratko nastaviti funkcionirati i nakon što srce prestane kucati. Neka su otkrila čak i povremene električne impulse u mozgu i do sat vremena nakon što nestane kisika, što je potaknulo rasprave među stručnjacima o tome kada osoba doista umire.
izvor dnevno.hr
