Srce je organ koji pumpa krv kroz naše tijelo i od vitalne je važnosti za naše zdravlje. Ljudi često ne prepoznaju kada imaju problem sa kardiovaskularnim sistemom i kasno se obrate doktoru.
Mozak je reagirao, što je rezultiralo smanjenom opskrbom kisikom, što je kasnije dovelo do gubitka svijesti. Ovo stanje može trajati trideset sekundi ili se produžiti na tri do pet minuta. Kao rezultat toga, ima potencijal izazvati znatna oštećenja mozga. Pokazatelji koji upućuju na moguću srčanu disfunkciju uključuju bol u prsima, osjećaj gušenja i palpitacije. U gostovanju u emisiji Uranka na K1 televiziji, kardiolog dr. Goran Popović elaborirao je okolnosti koje zahtijevaju kardiološki pregled, je li svaki slučaj tahikardije potrebno liječiti te je govorio o njegovoj mogućoj povezanosti s rizikom od moždanog udara.
- Istaknuo je kako je zatajenje srca najčešći problem s kojim se susreću. Nadalje, primijetio je da palpitacije i osjećaji preskakanja srca često mogu biti benigne prirode. Tipično, srce radi učinkovito; međutim, povremeno se mogu pojaviti nepravilnosti, poput preskakanja otkucaja, kada se pojave problemi. To je razlog zašto pojedinci idu na liječničke preglede. Srce može pokazivati smetnje iz više razloga, a takvi su osjećaji često vidljivi. Prema dr. Popoviću, različiti je pojedinci percipiraju na različite načine na koje utječe specifična vrsta aritmije.
Neki mogu osjetiti da im srce staje ili titra, dok drugi mogu osjetiti vrtoglavicu, nesvjesticu ili pad krvnog tlaka koji dovodi do gubitka svijesti, unatoč tome što krvni tlak ostaje stabilan. To znači da je srce prestalo funkcionirati u nekom trenutku tijekom ovih epizoda. Prestanak dotoka kisika u mozak izaziva reakciju koja rezultira gubitkom svijesti. Ovo stanje može potrajati u rasponu od trideset sekundi do tri do pet minuta, potencijalno dovodeći do značajne ozljede mozga. Ipak, svijest se obično gubi nakon otprilike trideset sekundi, budući da mozak ne može raditi bez kisika.
“To je situacija koja zna biti dramatična”, ustvrdio je kardiolog. Dr. Popović je upozorio da je najzabrinjavajuća situacija kada se pojedinci izbezumljuju ili kada se među onima u blizini proširi panika. Ako netko postane svjestan da nešto nije u redu dok je u stojećem položaju, pametno je sjesti kako bi se izbjegla opasnost od pada. Ključni čimbenik je zadržati bistar um i pomoći si. U međuvremenu, osobe u blizini trebaju pozvati hitnu medicinsku pomoć. Takve se pojave nikada ne smiju zanemariti, jer produljeni srčani zastoj može rezultirati ozljedom mozga i gubitkom svijesti; stoga treba izbjegavati stajanje.
“Tahikardiju karakteriziraju ubrzani otkucaji srca, što može izazvati osjećaj da bi vam srce moglo iskočiti iz prsnog koša. U slučajevima straha, ovo se stanje može pojačati, što dovodi do još bržeg otkucaja srca kao posljedice oslobađanja adrenalina. Liječnik je preporučio dva ili tri duboka udaha, naglašavajući da suzdržavanje od zadržavanja daha može pomoći u smanjenju otkucaja srca”, dodao je, spomenuvši i da tahikardija može proizlaze iz brojnih drugih faktora. Dr. Popović je pojasnio da osobe koje brzo konzumiraju obroke, uzimaju obilnije zalogaje i imaju poteškoće s prejedanjem, mogu nenamjerno preopteretiti određene autonomne živčane centre, što može rezultirati smanjenjem otkucaja srca.
Posljedično, pojedinci mogu doživjeti osjećaj vrtoglavice ili aritmije kada se zavaljuju nakon ručka, osobito ako imaju herniju dijafragme. Ova briga ne odnosi se na kardiologiju, već na gastroenterologiju. Često se javljaju nepravilni i aritmički ubrzani otkucaji srca, što ukazuje na nedostatak skladne funkcije između srčanih komora i pretkomora. Ovaj nesklad rezultira kompromitiranom cirkulacijom krvi, kako unutar samog srca tako i kroz tjelesne krvne žile. Posljedično, pojedinac se može susresti sa simptomima uključujući umor, slabost, nedostatak zraka i intenzivan osjećaj kao da je sva energija potrošena.
Dok dijagnoza zahtijeva odgovarajuće liječenje, važno je napomenuti da nisu sve vrste tahikardije izazvane stresom. U raspravi o potencijalu da tahikardija posluži kao čimbenik koji pridonosi drugim bolestima, dr. Popović je dao pojašnjenje. Kardiolog je pojasnio da se tahikardija često javlja u situacijama koje karakterizira pojačana aktivnost štitnjače. Nadalje, ovo stanje je povezano s anemijom i povišenom tjelesnom temperaturom. Za vrijeme virusne prehlade za očekivati je ubrzanje rada srca. Iako ovi čimbenici pridonose pojavi tahikardije, ona se ne smatra bolešću, već posljedicom.
Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako to ne mora biti izravni uzrok, može imati značajne implikacije. Za pojedinca koji pati od uporne vrtoglavice i nesvjestice kao rezultat nepravilnog rada srca—koje karakteriziraju produljeni intervali između otkucaja srca ili smanjen broj otkucaja srca—vjerojatno je da mozak ne prima odgovarajuću opskrbu kisikom. Ako ta osoba pokaže značajno nakupljanje kolesterola u cerebralnim krvnim žilama, mozak može pretrpjeti oštećenje koje s vremenom može dovesti do ishemije i posljedičnih značajnih posljedica.
