Jutarnje i večernje temperature, koje su se kretale između 3 i 7 stepeni, mogle bi pasti ispod nule, dok će prosječna dnevna temperatura pasti s 12-16°C na 3-5°C, što je znatan pad u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Takve nagle promjene vremena mogu izazvati probleme, posebno kod osoba koje pate od kroničnih bolesti. Meteoropati mogu osjetiti pogoršanje raspoloženja i smanjenje energije, dok hladnoća može pogoršati simptome reume, artritisa i drugih bolesti zglobova, uključujući bolove na mjestima ranijih ozljeda ili prijeloma.
Posebnu pažnju treba obratiti na kardiovaskularne bolesnike. Na hladnoći dolazi do stezanja krvnih žila, što otežava cirkulaciju i povećava opterećenje srca, jer ono mora raditi ubrzano kako bi krv dospjela do udaljenih dijelova tijela. Zbog toga se povećava rizik od infarkta i moždanog udara, poesbno kod osoba s aterosklerozom, kada postoji i rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Zato je važno nastaviti s redovnom terapijom koju vam je prepisao doktor i obratiti pažnju na simptome koji mogu ukazivati na opasnost. Među takvim simptomima su bolovi, pečenje ili težina u prsima (posebno ako se bol širi kroz desnu ruku prema čeljusti), lupanje srca, problemi sa zaduhom ili kašalj, čak i uz manji napor.
Kod žena, simptomi mogu biti atipični, poput mučnine, vrtoglavice ili osjećaja teškog umora koji ne prolazi ni nakon odmora.
Za one koji pate od reume ili artritisa, nema univerzalnog rješenja, no mnogi pronalaze olakšanje kroz različite metode. Neki koriste toplinu za ublažavanje bolova, dok drugima pomažu hladne obloge. Masaža kremama koje potiču cirkulaciju, kao i masaže rakijom s divljim kestenima, također su popularni načini za smanjenje nelagode.
U svakom slučaju, važno je pratiti svoje tijelo i, ako primijetite bilo kakve sumnjive simptome, odmah se obratiti doktoru.
