Cimet je začin koji ima predivan miris i koji se uglavnom koristi kod prireme kolača i slastica a mnogi ne znaju da je cimet i ljekovit i da ima velike blagodeti za naše zdravlje. Pored toga ovaj začin možete koristiti i u svome dvorištu a kako pročitajte u nastavku teksta.
Osim što sprječava razmnožavanje plijesni i nametnika, cimet se pokazao vrlo učinkovitim u poticanju procesa ukorjenjivanja reznica. Štoviše, sastavili smo izbor najučinkovitijih tehnika mljevenog cimeta za pomoć u njezi vaših biljaka. Cimet uživa veliku popularnost među ljudima; međutim, insekti ne uzvraćaju taj osjećaj. Stoga, ako je vaš vrt napadnut mravima ili gusjenicama, nema razloga za brigu; skromna primjena ovog začina pomoći će vam u njihovom uklanjanju.
- Za učinkovito upravljanje populacijom štetočina, cimetom se može posipati tlo oko biljke ili područja gdje je poželjno ukloniti nepoželjne insekte. Cimet u prahu može se koristiti za rješavanje niza problema u vrtu. Primjena ovog pristupa daje izvanredne rezultate, koji se mogu vidjeti u relativno kratkom vremenskom roku. Cimet u prahu može poslužiti kao prirodni fungicid. Cimet djeluje antifungalno, odbija insekte, čuva sadnice i olakšava zacjeljivanje manjih ozljeda.
Nadalje, potpuno je prirodan, zdravlju koristan i znatno ekonomičniji od komercijalno dostupnih fungicida. Ako se na biljci pojavi plijesan, preporučljivo je nanijeti cimet u prahu kako bi se spriječilo napredovanje ove nepoželjne pojave. Uz to, supstrat se može lagano posipati cimetom, što je dovoljno za pomlađivanje zdravlja i biljaka i sadnica. Kod uzgoja voća ili povrća susret s bolestima u sadnicama je najmanje poželjan ishod. Posljedično, zbog bolesti, povrće neće uspjeti klijati, što rezultira nedostatkom zdravih i estetski lijepih plodova. Sjeme ili sadnice mogu biti osjetljive na infekciju bolešću.
To predstavlja niz problema koji mogu proizaći iz različitih gljivičnih agenasa ili neoptimalnih uvjeta tla. Kako biste spriječili bilo kakve negativne posljedice, unesite cimet u standardno gnojivo ili ga nanesite izravno na tlo u kojem se uzgajaju vaše sjemenke ili sadnice. Kada se biljka razmnožava reznicama, nema potrebe koristiti kemikalije za poticanje razvoja korijena; reznicu jednostavno uronite u mljeveni cimet, stavite u podlogu i pustite da raste.
Reznica je podvrgnuta tretmanu i očekuje se da će pokazati ubrzani rast. Cimet služi kao idealan lijek za vrtlare, a istovremeno nudi isplativu alternativu smanjujući potrebu za kupnjom skupih proizvoda u trgovini. Kada sadite sadnice u rano proljeće, važno je imati na umu ovu izvanrednu formulu, koja služi i kao učinkovit fungicid i stimulans rasta. Trebamo pola litre vode. Dvije tablete aspirina, sitno smrvljene. Jedna žlica cimeta u prahu, što odgovara 10 grama.
Pomiješajte sve komponente u posudi i ostavite smjesu da odstoji 12 sati. Nakon toga uklonite tekućinu i prebacite je u zasebnu posudu. U pripremljenu tekućinu potopite klice na dva sata. Ako ostane bilo kakav višak tekućine, preporučljivo je baciti je jer se njezina svojstva mogu pogoršati tijekom skladištenja. U slučaju da je biljka pretrpjela štetu i ima ranu na površini, preporučljivo je nanijeti mljeveni cimet na zahvaćeno mjesto; to će pomoći u sprječavanju infekcija, spriječiti širenje bolesti i potaknuti brži proces ozdravljenja.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, povijesno su se smatrale simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov profil okusa, nutritivne prednosti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, naglašavajući njihovu ulogu u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su u Egiptu imale ljekovite funkcije. Smokve se spominju u Bibliji i imaju značaj u raznim religijskim i filozofskim tradicijama, simbolizirajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi otkrivaju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su vrlo hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima. Ugodnu slatkoću smokve mogu zahvaliti značajnoj koncentraciji prirodnih šećera, a osiguravaju i veliku količinu kalija koji je neophodan za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6, koji pomaže u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Značajna osobina smokava je njihov visok sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, čime se poboljšava probava i snižava razina kolesterola.
