Preporuka je jasna – ograničiti boravak na otvorenom i to ne samo zbog moguće materijalne štete i povreda, već i zbog manje vidljivih, ali opasnih prijetnji koje vjetar nosi.
Prema istraživanju objavljenom u Environmental Research (2022), vjetar nosi mikroskopske čestice poput prašine, peludi i bakterija, uključujući Staphylococcus aureus, Legionella pneumophila i Mycobacterium tuberculosis, koje mogu dospjeti u respiratorni sistem i izazvati ozbiljne infekcije.
Moguća i upala pluća
Deset minuta izloženosti jakom vjetru, posebno u urbanim sredinama, dovoljno je da udišemo aerosole kontaminirane mikroorganizmima koji izazivaju infekcije poput bronhitisa, sinusitisa, pa čak i upale pluća.
Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da “mikrobne aerosole koje vjetar raznosi ne treba podcijeniti”, jer su posebno rizične za djecu, hronične bolesnike i starije osobe, ali i za one s već oslabljenim imunitetom.
Jak vjetar dodatno iritira disajne puteve kod osoba koje pate od alergija ili astme, jer širi polen i sitne čestice zagađenja. U kombinaciji s proljetnim alergenima, može izazvati osjećaj žarenja u plućima, suhi kašalj i otežano disanje – simptome koje roditelji često primijete kod djece nakon igre na vjetru.
Zato stručnjaci savjetuju: u danima s jakim vjetrom ograničite boravak vani, posebno kod djece, izbjegavajte izlete u prirodu i nosite zaštitne maske ako morate biti na otvorenom. Vjetar možda izgleda bezazleno – ali ono što ne vidimo, može nas najviše koštati.
