Moždani udar uz srčani je jedan od najčešćih uzroka smrtnosti kod ljudi u svijetu a vrlo često on dolazi bez najave. Kod moždanog udara dolazi do pucanja kapilara u mozgu i izlijevanja krvi.
Moždani udar jedan je od primarnih uzroka smrtnosti u zapadnom svijetu, uključujući Slovačku. Procjenjuje se da se u našoj zemlji moždani udar događa otprilike svakih 6,5 minuta, pogađajući i pojedince mlađih dobnih skupina. Priznati čimbenici rizika obuhvaćaju hipertenziju, bolesti srca, dijabetes i poremećaje vezane uz zgrušavanje krvi. Istraživači su nedavno identificirali dodatni kritični faktor – izlaganje intenzivnom svjetlu tijekom noći – koji može znatno povećati rizik od moždanog udara.
Studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Zhejiang u Kini ispitala je podatke od blizu 30.000 pojedinaca i otkrila da su oni koji su bili značajno izloženi intenzivnom umjetnom svjetlu tijekom noći suočeni s povećanim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar, za čak 43%. Osim toga, istraživanje je potvrdilo da zagađenje zraka ima sličan štetan utjecaj. Trenutačno čak 80% svjetske populacije živi u regijama koje karakteriziraju povišene razine smoga.
Dok vanjska rasvjeta ima za cilj povećati vidljivost i sigurnost, produljena izloženost može rezultirati štetnim zdravstvenim posljedicama. Dr. Jian-Bing Wang, koautor studije, pojašnjava da umjetna izloženost svjetlu tijekom noći ometa prirodnu sintezu melatonina, hormona koji igra ključnu ulogu u osiguravanju kvalitetnog sna. Ova promjena u razini hormona remeti biološki sat, što dovodi do poremećaja spavanja i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
- Istraživanje pokazuje da smanjenje izloženosti umjetnom svjetlu tijekom noći, osobito u urbanim sredinama, može poslužiti kao značajna preventivna strategija za smanjenje rizika od moždanog udara i raznih drugih zdravstvenih problema. Slijedom toga, istraživači se zalažu za regulaciju noćne rasvjete uz dodatne preventivne radnje za očuvanje javnog zdravlja.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov profil okusa, nutritivne prednosti i kulturni značaj ne čine ih samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različite epohe. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće je poznato od nastanka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su u Egiptu služile u medicinske svrhe. Konkretno, smokve se spominju u Bibliji, au raznim religijskim i filozofskim tradicijama one utjelovljuju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Prekrasan okus smokava može se pripisati njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, dok također osiguravaju značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve predstavljaju važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji pomaže u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Naime, smokve se odlikuju bogatim sadržajem vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, pospješujući bolju probavu i snižavajući razinu kolesterola.
Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. U različitim povijesnim kontekstima, kulturološki značaj smokava bio je značajan. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila poštovana kao sveta vrsta, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla često bila posvećena božanstvima. Smatra se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, zaslužne za njihov brzi rast i otpornost na sušu.
