Dok neki ljudi jedva čekaju praznike i u njima uživaju bez zadrške, za druge je to period borbe s teškim i mučnim osjećajima za koja drugi često ne pokazuju razumijevanje. Isto tako, to što vam život izvana izgleda tako savršeno i što organizirate najbolju zabavu za Novu godinu ne znači da ne osjećate usamljenost tokom blagdana.
Što je, zapravo, usamljenost?
Usamljenost se u psihologiji opisuje kao mentalno stanje koje može nastati u fizičkoj samoći ili u društvu, a koje se gradi na osnovi osjećaja vezanih za nerazumijevanje, nedostatak vezanosti za druge ljude, tugu, nesigurnost, osjećaj praznine.
Psiholozi čak vrlo jasno ističu simptome usamljenosti da bismo mogli provjeriti koliko je kod nas ovaj osjećaj izražen:
Izolacija: pojedinac se osjeća izolirano od svijeta iako je u stvarnosti okružen ljudima.
Tuga: osoba je potištena, tužna i, ako se situacija nastavi, može se razviti u depresiju.
Nedostatak energije: iscrpljenost je također obično simptom depresije i karakteristika je koja može ozbiljno utjecati na performanse osobe u privatnom i poslovnom životu.
Nemir: gore navedeni simptomi dovode pojedinca do nemira i nezadovoljstva stimulusima koje doživljava.
Zašto sve više osjećamo usamljenost?
Činjenica je da je u današnjem društvu osjećaj usamljenosti sve češći kod pojedinaca, čak i kod najmlađih. Prema istraživanju s Harvarda, više od četvrtine mladih ljudi je u opasnosti da usamljenost izazove ozbiljnije zdravstvene probleme. Prema psiholozima i sociolozima, za to postoji nekoliko razloga, ali se, suštinski, svi oni svode na postmodernu kulturu i način života.
Studije su dokazale da moderne tehnologije, prije svega izražena upotreba pametnih telefona, potiču ovaj osjećaj usamljenosti. Na ovu rastuću pojavu nadovezala se globalna usamljenost i izolacija koju smo osjetili tokom zatvaranja uslijed pandemije koronavirusa. Razbijene su i one dotadašnje krhke veze među ljudima. Potreba za pronalaženjem odgovora na pitanje usamljenosti postaje sve jača u svijetu koji, iako je digitalno povezan, doživljava opipljiv paradoks međuljudskog distanciranja.
Zašto je usamljenost tokom praznika još jača?
Sezona praznika općenito se smatra vremenom radosti i ljubavi, ali za mnoge je to vrijeme usamljenosti. Neki ljudi žive daleko od porodice i ne mogu vidjeti svoje voljene u ovo doba godine; drugi prolaze kroz životne probleme koji još više dolaze do izražaja u prazničnom ozračju, treći osjećaju anksioznost od nastupajuće godine.
Kada ste usamljeni, slike ljudi koji se vesele i uživaju u društvu (a njima smo okruženi) samo potiču vašu tugu i osjećaj odbačenosti. Usamljenost tokom praznika može se javiti čak i ako ste u prostoriji punoj ljudi. Za one koji osjećaju usamljenost, blagdani mogu biti vrijeme dodatnog stresa.
Kako prebroditi usamljenost tokom praznika
Ovo su neke od smjernica i korisnih savjeta koje predlažu psiholozi kad je riječ o osjećajima usamljenosti tokom praznika:
Prije svega, bitno je identifkovati određenu emociju, prepoznati je da biste mogli djelovati na nju i pretvoriti je u nešto pozitivno.
Drugo, morate razmišljati o usamljenosti: vaše emocije vam prenose poruku. Je li došlo do nekog značajnog događaja koji je izazvao vaše nove osjećaje ili je to nešto što vas muči već određeno vrijeme?
Uspostavite novi mentalni pristup za suočavanje s problemom, prebrodite svoje strahove, donosite nove odluke i unosite promjene, s proaktivnim stavom s minimumom inicijative da se izađe iz kolotečine. Lako je reći, ali teško napraviti jer se stvara začarani krug: utučena, umorna i izolirana osoba ne može imati ovakav stav ako ne uspije prekinuti tu petlju.
Morate pronaći životnu svrhu koja daje smisao vašem svakodnevnom životu.
Naučite uživati, uživajte u vlastitom društvu.
Ojačajte svoje samopoštovanje. Izbjegavajte sebi slati negativne poruke. Smatrajte ovu “slabu” fazu onom koja vas može ojačati.
Oslonite se na najbliže ljude i stimulirajte svoju društvenu aktivnost da biste pronašli ljude sa sličnim interesima, nemojte očekivati da će vam drugi doći. Trenirajte svoje društvene vještine.
U slučaju da je došlo do gubitka voljene osobe, morate prihvatiti tu realnost ma koliko to bilo teško. Pokušajte preokrenuti značenje usamljenosti. To može biti prilika da ponovno otkrijete sebe kao osobu i otvorite se za nove mogućnosti i snove.
Vježbanje je uvijek korisno za vaše emocionalno zdravlje. Također, jedite zdravu hranu, redovno spavajte i slično.
Pratite rutinu rasporeda u svom svakodnevnom životu i pokušajte ga se držati.
Da biste postigli ove ciljeve, preporučljivo je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.
