Ova dob temelji se na raznim faktorima, poput zdravstvenog stanja, životnog stila i gena. Osobe koje sporije stare imaju jači imunološki sistem, bolju kognitivnu funkciju i manje bolesti povezane sa starenjem.
Jedna od metoda procjene biološke dobi temelji se na epigenetskim testovima koji analiziraju kako ponašanje i okoliš utječu na ekspresiju DNK.
Dr. Gary Small, psihijatar u Medicinskom centru Univerziteta Hackensack, objasnio je da starenje uzrokuje trošenje genetskog materijala, a uz pomoć biološke dobi možemo preciznije procijeniti zdravlje i mortalitet. Međutim, istraživanja nisu još u fazi kada bi epigenetski testovi trebali imati presudan značaj, tvrdi Sajad Zalzala, stručnjak za dugovječnost.
Iznenađujući rezultati istraživanja
Istraživanje provedeno na 2.605 Amerikanaca starijih od 62 godine pokazalo je iznenađujuće rezultate.
Osobe koje su volontirale jedan do četiri sata sedmično zabilježile su sporije biološko starenje. Najveće koristi imali su penzioneri, pri čemu je već i jedan sat volontiranja sedmično bio povezan s pozitivnim učincima na zdravlje. Što su više volontirali, to su bili mlađi u biološkoj dobi, a osobe koje su volontirale više od četiri sata sedmično doživjele su smanjenje ubrzanog starenja, bez obzira na radni status.
Slična istraživanja ranije su dokazala da volontiranje može smanjiti smrtnost među starijim osobama. Međutim, kako ističe Zalzala, volontiranje zahtijeva dobar fizički i mentalni status te dovoljno slobodnog vremena, što može otežati kontrolu svih varijabli koje utječu na zdravlje.
Prednosti volontiranja
Volontiranje ima širok spektar koristi, uključujući fizičke, društvene i mentalne prednosti. Osobe koje volontiraju često su fizički aktivnije, što pomaže održavanju zdravlja i usporavanju starenja. Također, socijalne interakcije, koje su ključne za mentalno zdravlje, smanjuju stres i poboljšavaju kognitivne sposobnosti.
Volontiranje također pruža osjećaj svrhe, što je još jedan ključni faktor za dugovječnost.
