Trešnje su nutritivno bogato sezonsko voće, ali kod nekih osoba mogu izazvati nelagodu u stomaku, nadutost, pa čak i grčeve. Ova pojava ima jasan medicinski temelj i ne znači nužno da ste “intolerantni“ na trešnje.
Fermentacija i osjetljivost probavnog trakta
Trešnje sadrže visok nivo fruktoze i sorbitola – prirodnih šećera koji se teže apsorbuju u tankom crijevu. Kada dospiju u debelo crijevo, postaju hrana za bakterije koje ih fermentiraju, što rezultira stvaranjem plinova i potencijalno bolnim spazmima.
Prema studiji objavljenoj u American Journal of Gastroenterology (2010), čak 35% osoba s funkcionalnim gastrointestinalnim poremećajima pokazuje preosjetljivost na fruktozu, što može uzrokovati nadutost, dijareju ili bolove u stomaku nakon konzumacije voća bogatog ovim šećerom.
Dr. William Chey, profesor gastroenterologije sa Univerziteta Michigan, objašnjava kako “sorbitol i fruktoza su osmoaktivne tvari koje zadržavaju vodu u crijevima i mogu pogoršati simptome kod osoba s osjetljivim crijevom. To ne znači da je trešnja loša – već da zahtijeva umjerenu konzumaciju.“
Uz to, gutanje većih količina trešanja bez temeljitog žvakanja može otežati probavu zbog njihove celulozne kore, a hladne trešnje mogu dodatno nadražiti želudac kod osoba sa gastritisom.
Koliko je previše?
Za većinu zdravih osoba, 10–15 trešanja dnevno neće izazvati problem, ali kod osjetljivih osoba i manja količina može biti okidač nelagode. Ključno je jesti ih polako, u manjim porcijama i ne na prazan želudac.
Bol u stomaku nakon trešanja nije rijetkost, ali je najčešće funkcionalna i prolazna. Razumijevanje sastava ovog voća i vlastite probavne osjetljivosti najbolja je prevencija.
