Oglasi – Advertisement
Tri najveća grijeha tokom Božićnog posta, U nastavku teksta doznajte o čemu je riječ. Božićni post za pravoslavne vjernike počinje svake godine u isto vrijeme i traje četrdeset dana, sve do praznika Rođenja Hristovog. Iako većina ljudi ovaj period povezuje prvenstveno sa promjenama u ishrani, crkveno učenje naglašava da post nije tek lista dozvoljenih i nedozvoljenih namirnica. To je vrijeme tišine, samokontrole i namjernog usmjeravanja misli ka dobru. Post bi trebalo da čovjeku otvori prostor da vidi i ispravi ono što je u duši zapušteno, zanemareno ili iskvareno.
Patrijarh Pavle, poznat po jednostavnim i dubokim riječima, često je isticao da se vrijednost posta mjeri onim što se događa u srcu, a ne na tanjiru. Govorio je da čovjek koji posti samo spolja ostaje uskraćen za smisao koji taj period nosi. Pravi post, kako je učio, vodi smirenju i buđenju savjesti.
Oglasi – Advertisement
-
Šta je patrijarh Pavle smatrao istinskim postom
Patrijarh Pavle je isticao da je tjelesni post tek jedan dio cjelokupnog duhovnog napora. Drugi, važniji dio jeste ono što nazivamo duševnim postom. To znači svjesno udaljavanje od misli, riječi i djela koja kvare čovjeka i udaljavaju ga od smirenja.
Govorio je da se kroz post čovjek uči razlikovati šta mu donosi unutrašnji mir, a šta ga remeti. Tu sposobnost rasuđivanja nazivao je poklonom. Jednostavno je objašnjavao da post vodi spoznaji da čovjek ne može sam sebi biti izvor spasenja, već se mora okrenuti Bogu i njegovoj milosti. U tom duhu upozoravao je da nas uzdržavanje od hrane neće učiniti boljim ljudima ako istovremeno hranimo sujetu, oholost i tugu.
-
Tri greške koje se najčešće javljaju tokom posta
Kada je govorio o Božićnom postu, patrijarh Pavle je izdvajao tri greške u koje vjernici lako upadaju. One se ne odnose samo na spoljne navike već i na unutrašnje stanje čovjeka.
To su:
- gordost
- prejedanje i slastoljublje
- samovoljno zanemarivanje pravila posta
Ove tri slabosti predstavljaju prepreke koje remete smisao posta i udaljavaju čovjeka od smirenja koje post treba da donese.
-
Gordost kao najteža prepreka
Patrijarh Pavle je posebno upozoravao na gordost. Smatrao ju je težim teretom od svih drugih grešaka koje čovjek može učiniti tokom posta. Učio je da je pogrešno smatrati post priliku da se pokažemo pred drugima, da se pohvalimo svojom disciplinom ili da prosuđujemo tuđe slabosti. Takav odnos uništava svaki duhovni napredak.
Podsjećao je da je Hristos učio da čovjek posti u skrovitosti, u tišini, bez želje da ga drugi vide. Govorio je da sve negativne misli koje u sebi njegujemo, kao što su mržnja, zavist, svađalački duh, pohlepa ili ogovaranje, zamute čovjekovu dušu jednako kao i najteži prestupi u djelima. Zato je savjetovao da tokom posta treba posebno paziti na misli i riječi, jer su one često temelj loših djela.
-
Prejedanje i slastoljublje tokom posnih dana
Druga greška koju je patrijarh često pominjao jeste stvaranje pretjerano raskošne posne trpeze. Upozoravao je da se post ne pretvara u pravu mjeru ako se izbjegava meso, ali se zato pravi obilje jela koja samo po imenu spadaju u posna, a po svemu drugom su simbol raskoši i pretjerivanja.
Naglašavao je da smisao posta nije zamjena mrsnog obilja posnim obiljem. Post je tu da obuzda želju za uživanjem u hrani i da čovjek nauči skromnosti. Prejedanje je, kako je govorio, jednako udaljavanje od mjere koju čovjek treba da usvaja tokom posta. Umjerenost i jednostavna ishrana smatrao je najljepšim izrazom poštovanja prema ovom periodu godine.
-
Samovoljno zanemarivanje pravila posta
Treći problem o kojem je patrijarh Pavle govorio jeste samovoljno odstupanje od posta. Objašnjavao je da postoje situacije u kojima sveštenik može dati razrješenje zbog bolesti ili druge opravdane potrebe. Ali kada čovjek sam, bez ikakvog razloga, odluči da prestane postiti, to se smatra nepoštovanjem crkvene discipline.
Posebno je upozoravao da nije prihvatljivo slaviti svetitelja ili Božićne dane uz mrsnu trpezu tokom posta. Govorio je da post ne služi Bogu, već nama, jer kroz njega omekšavamo srce i činimo ga sposobnim da primi dobrotu.
-
Odnos posta i Svetog Pričešća
Patrijarh Pavle je često isticao da post priprema čovjeka za Svetu Tajnu Pričešća, ali da sam post nije dovoljan. Govorio je da su se rani hrišćani pričešćivali često, ali su njihov život i odnos prema vjeri bili izvor pripreme.
Za dostojno pristupanje Svetoj Čaši naglašavao je nekoliko važnih uslova:
- čisto srce
- mir sa ljudima
- izbjegavanje grijeha
- molitvenu pažnju
- poznavanje osnovnih istina vjere
- iskreno pokajanje
Savjetovao je da se čovjek čuva krajnosti, bilo da je rijetko pristupanje Pričešću iz straha ili često pristupanje bez unutrašnje pripreme.
