Što je histrionični poremećaj ličnosti?
Osobe s ovim poremećajem često nisu svjesne da su njihovo ponašanje i način razmišljanja problematični. Sam pojam “histrionični” znači “dramatičan” ili “teatralan”. Osobe s ovim poremećajem zapravo imaju nisko samopouzdanje koje ovisi o odobravanju drugih, umjesto da proizlazi iz unutarnjeg osjećaja vlastite vrijednosti. Imaju neodoljivu potrebu biti primijećene i često se ponašaju dramatično ili neprikladno kako bi privukle pažnju. Histrionični poremećaj ličnosti spada u skupinu tzv. Klaster B poremećaja ličnosti, koji se odlikuju dramatičnim i nepredvidivim ponašanjem.
Za dijagnosticiranje ovog poremećaja stručnjaci moraju utvrditi da osoba ispunjava najmanje pet kriterija ponašanja.
Koga najčešće pogađa histrionični poremećaj ličnosti?
HPD se obično razvija u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Češće se dijagnosticira kod žena, ali istraživači vjeruju da je poremećaj kod muškaraca često nedovoljno prepoznat i dijagnosticiran. HPD je relativno rijedak. Procjenjuje se da pogađa oko 1 % populacije, ali daljnja istraživanja mogu promijeniti ove podatke.
Simptomi histrioničnog poremećaja ličnosti
Glavna karakteristika HPD-a je izražena, površna emocionalnost te upadljivo ponašanje usmjereno na privlačenje pažnje. Ponašanje je često seksualizirano, ali to nije pravilo za sve osobe s ovim poremećajem.
Osobe s HPD-om mogu:
- osjećati se nedovoljno cijenjeno ili depresivno kada nisu u centru pažnje
imati brzo promjenjive i plitke emocije - biti izuzetno dramatične i emocionalno izražajne, čak do točke kada izazivaju nelagodu kod drugih
- imati jaku potrebu za prisutnošću i pažnjom
- pokušavati neprekidno šarmirati druge uz koketno ponašanje
- pretjerano brinuti o svom fizičkom izgledu i koristiti ga za privlačenje pažnje
- pokazivati neprikladno ponašanje prema većini ljudi, čak i ako ih ne privlače
- govoriti dramatično i izražavati snažna mišljenja bez puno činjenica koje ih podržavaju
- biti lakovjerne i lako podložne utjecaju drugih
- pogrešno tumačiti odnose kao bliže i intimnije nego što jesu
- imati poteškoće u održavanju dugoročnih odnosa zbog površnosti interakcija
- tražiti trenutno zadovoljstvo i brzo se dosađivati ako ga ne dobiju
- stalno tražiti potvrdu i odobravanje
Šta uzrokuje histrionični poremećaj ličnosti?
HPD još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, ali istraživanja ukazuju na nekoliko mogućih faktora:
Genetika – HPD je češći kod osoba koje imaju obiteljsku povijest ovog poremećaja.
Trauma u djetinjstvu – traumatski događaji, poput zlostavljanja ili gubitka bliske osobe, mogu utjecati na razvoj poremećaja.
Roditeljski stil – nedostatak granica, prevelika popustljivost ili nekonzistentno roditeljstvo mogu pridonijeti razvoju HPD-a. Također, roditelji koji se sami ponašaju dramatično ili nestabilno mogu povećati rizik za razvoj ovog poremećaja kod djeteta.
Kako se dijagnosticira histrionični poremećaj ličnosti?
Dijagnoza se obično ne postavlja prije 18. godine jer se osobnost i dalje razvija tijekom djetinjstva i adolescencije. Ljudi s poremećajem ličnosti često nisu svjesni problema u svom ponašanju pa rijetko traže pomoć osim ako ne dožive depresiju ili anksioznost zbog posljedica svog ponašanja.
Psiholozi i psihijatri postavljaju dijagnozu na temelju:
- zdravstvene historije pacijenta
- njegovih odnosa s drugima
- poslovne povijesti
- sposobnosti testiranja realnosti
- kontrole impulsa
Također, mogu tražiti informacije od obitelji i prijatelja kako bi dobili kompletniju sliku.
Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), dijagnoza HPD-a postavlja se ako osoba ispoljava najmanje pet od sljedećih osobina:
- izražavanje nelagode kada nije u centru pažnje
- zavodljivo ili provokativno ponašanje
- plitke i promjenjive emocije
- korištenje izgleda za privlačenje pažnje
- impresionistički i nejasan način govora
- dramatične i pretjerane emocije
- laka podložnost utjecaju drugih
- pogrešno doživljavanje odnosa kao bližih nego što jesu.
Liječenje i prognoza
Osobe s HPD-om obično ne prepoznaju da im je ponašanje problematično, što otežava liječenje. Međutim, ponekad traže pomoć ako dožive depresiju ili probleme u odnosima.
Psihoterapija (terapija razgovorom) glavni je oblik liječenja i pomaže osobama da prepoznaju uzroke svog ponašanja i izgrade zdravije odnose.
Neke od učinkovitih terapijskih metoda su:
Grupna terapija – omogućava osobama s HPD-om da vide svoje ponašanje reflektirano u drugima.
Psihodinamička terapija – istražuje nesvjesne motive i emocionalne traume iz prošlosti.
Terapija podrške – pomaže u održavanju samopouzdanja i upravljanju emocijama.
Kognitivno-bihevioralna terapija – pomaže u promjeni negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja.
Ne postoje specifični lijekovi za HPD, ali se mogu koristiti antidepresivi i anksiolitici ako osoba uz ovaj poremećaj pati od depresije ili anksioznosti.
Iako ne postoji lijek za HPD, mnogi ljudi s ovim poremećajem vode produktivne živote. Terapija može značajno poboljšati kvalitetu njihovih odnosa i društvenog funkcioniranja, dok teži slučajevi mogu dovesti do ozbiljnih problema u karijeri i osobnim odnosima.
