U članku za Psychology Today, Gillis prepričava iskustvo svog klijenta Jima, koji je odrastao u kaotičnom domaćinstvu. Otac mu je bio često odsutan, dok se majka borila s ovisnošću, ostavljajući Jima da sam upravlja svojim životom od rane dobi.
Zbog tog traumatskog iskustva, Jim je osjećao izolaciju i “drugačijost”, što ga je pratilo i u odrasloj dobi, gdje se suočava s osjećajem ljubomore i odbojnosti prema životima drugih, stabilnijih porodica.
Gillis objašnjava da djeca iz disfunkcionalnih obitelji često osjećaju tjeskobu i “drugačiji” status zbog emocionalne nestabilnosti koja nastaje u takvim obiteljima. S druge strane, djeca koja odrastaju u zdravim obiteljima imaju emocionalnu podršku koja im omogućava zdrav razvoj i uspjeh kasnije u životu.
Stabilnost i podrška
Djeca iz stabilnih porodica uživaju sigurnost koja im omogućava emocionalnu i psihološku dobrobit. U haotičnim porodicama , pak, nestabilnost ometa sposobnost djeteta da stvori zdrave odnose.
Samopouzdanje i samopoštovanje
Podrška iz porodice potiče emocionalnu otpornost i zdravo samopouzdanje, dok djeca iz disfunkcionalnih obitelji mogu imati poteškoća u razvijanju tih vještina.
Zdravlje komunikacije i međuljudski odnosi
Zdrave porodice modeliraju učinkovitu komunikaciju i rješavanje sukoba, dok djeca iz disfunkcionalnih obitelji mogu imati poteškoća u učenju tih vještina, što im otežava odnose u odrasloj dobi.
Akademski i karijerni uspjeh
Stabilna obitelj pruža temelje za akademski uspjeh i profesionalni napredak, dok djeca koja odrastaju u traumatskim okruženjima često suočavaju s dodatnim preprekama.
Zdravi mehanizmi suočavanja
Zdrave obitelji podučavaju djecu kako upravljati stresom na pozitivan način, dok djeca iz disfunkcionalnih porodica mogu razviti štetne mehanizme suočavanja, poput zloupotrebe alkohola.
Odrastanje u porodici s bezuvjetnom ljubavlju daje djeci snažnu osnovu za emocionalnu otpornost i zdrave odnose, što im pomaže prebroditi životne izazove.
