Oglasi – Advertisement
Da li ste znali da je kašika Turska riječ? U nastavku teksta pročitajte šta ona znači. Jezik koji govorimo sastoji se od više od 150.000 riječi. Među njima su i brojne posuđenice koje su tokom vremena izgubile svoj strani “akcenat” i postale domaće. One više ne zvuče tuđe, ne izazivaju pitanje porijekla, niti ih doživljavamo kao uvozne artikle iz drugih jezika. Jedna od takvih riječi, koja se svakodnevno koristi, a koju smo preuzeli iz turskog jezika, jeste riječ kašika.
Kašika je danas toliko obična i univerzalna stvar da rijetko ko razmišlja o tome kako je uopšte dospjela u naš jezik. A priča o kašici nije samo priča o jednom kuhinjskom predmetu, već o jeziku, historiji, kulturi i svakodnevici kroz vijekove.
Oglasi – Advertisement
-
Kašika kao svakodnevni predmet i lingvistički trag
U najjednostavnijem smislu, kašika je kuhinjski alat – eliptična, plitka posudica sa drškom, najčešće metalna, ali može biti i plastična, drvena, pa čak i keramička. Koristimo je svakog dana, bilo da jedemo supu, pijemo jogurt, sipamo šećer ili hranimo dijete. Međutim, ova mala alatka u sebi nosi slojeve značenja i slojeve historije.
Na engleskom jeziku, riječ za kašiku je “spoon”. U njemačkom je to “Löffel”. Kod Hrvata je “žlica”, a kod Turaka – “kaşık”. Naša riječ “kašika” najviše podsjeća upravo na turski izraz, što nije nimalo slučajno. Ova sličnost jasno ukazuje na to da se radi o riječi preuzetoj iz turskog jezika, i to vjerovatno tokom višestoljetne osmanske vlasti na Balkanu.
-
Osmansko naslijeđe u jeziku
Kada se pomene Osmansko Carstvo i njegov utjecaj na naše krajeve, obično se misli na historiju, politiku, arhitekturu ili religiju. Rjeđe se pomisli na jezik, iako su posljedice po vokabular našeg jezika ogromne. Pretpostavlja se da smo od Osmanlija preuzeli nekoliko hiljada riječi. Većina ih se i danas koristi, iako su se s vremenom fonetski i gramatički prilagodile našem jeziku.
Riječ kašika je tipičan primjer. Nije samo ušla u svakodnevni govor, već je potpuno istisnula stariji, izvorno slavenski izraz – ložica. Iako je “ložica” zapravo autohtona riječ u slavenskim jezicima i potiče od glagola ložiti ili založiti, većina govornika danas je uopće ne poznaje. U Srbiji, recimo, ako kažete “dodaj mi ložicu”, većina će vas pogledati zbunjeno.
-
Slavenske varijacije riječi za kašiku
Zanimljivo je uporediti kako slavenski narodi nazivaju ovu jednostavnu alatku. Rusi i Ukrajinci koriste riječ “ložka”, Poljaci kažu “łyżka”, Česi “lžíce”, Slovaci “lyžička”, a Makedonci “lažica”. Svi ti izrazi potiču iz istog slavenskog korijena i imaju mnogo više zajedničkog međusobno nego s našom “kašikom”.
Uprkos tome, kašika je u našem jeziku ostala i opstala. Većina govornika ne pravi razliku, niti ima osjećaj da koristi tursku riječ. To je prirodan proces u jeziku – riječi se prilagođavaju, preoblikuju, zaboravljaju i vraćaju. Neke se trajno ugnezde, kao što je slučaj s kašikom.
-
Zaboravljena ložica i sjećanja iz djetinjstva
Na društvenim mrežama i forumima povremeno se otvore rasprave o starim riječima koje polako nestaju iz upotrebe. Jedna takva tema ticala se upravo riječi ložica. Komentari su pokazali da, iako je ova riječ danas rijetkost, ipak nije potpuno nestala iz pamćenja.
Jedna osoba se prisjetila: “Tako je moja pokojna nana govorila, a mi je ispravljali”. Druga je dodala: “Moja nana i danas kaže ložica”. Neko treći je zaključio: “Zato i postoji izraz ‘založiti glad’”. Komentar koji se posebno izdvojio bio je: “Petsto godina nije malo”.
Ovi primjeri pokazuju kako jezik živi u porodičnim pričama, u sjećanjima i svakodnevnim frazama. Iako standardni govor gura neke izraze u zaborav, oni ipak opstaju u malim džepovima privatnog govora – u kuhinjama, među starijima, u kolokvijalnim frazama.
-
Kašika između jezika i identiteta
Na kraju, riječ kašika ne govori samo o jednom predmetu. Ona govori o našoj historiji, o tome šta smo zadržali i šta smo zaboravili. Govori o tome kako se kultura prenosi i miješa, kako se strani elementi ukorjenjuju i postaju dio nas. I kako, u svakodnevnim predmetima, nosimo djeliće prošlosti – često nesvjesno.
