Dugi niz godina pojedinci iz naše regije traže prilike u inozemstvu u potrazi za boljom kvalitetom života, a Njemačka im je najčešće odredište. U ovom slučaju donosimo priču čovjeka koji je proveo dva desetljeća radeći u toj zemlji.
Dva desetljeća svoje karijere Branko Pašiček posvetio je radu u Njemačkoj, isprva kao zavarivač, zatim kao monter, a na kraju kao voditelj gradilišta, a mjesečno je odradio između 250 i 300 sati rada. Njegova mjesečna primanja iznosila su oko 2000 eura.
No, uvidom u mirovinski iskaz prije odlaska u mirovinu, ostao je zatečen kada je ustanovio da nakon ukupno 40 godina staža ima pravo na mirovinu od samo 250 eura. Bio je zaposlen u jednoj hrvatskoj tvrtki kao takozvani ustupljeni radnik, oznaka za zaposlenike koje je poslodavac privremeno poslao u drugu državu na najduže 24 mjeseca radi ispunjavanja ugovornih obveza s inozemnim partnerom. Odgovornost poslodavca leži u osiguravanju izaslanih radnika s plaćama i pripadajućim beneficijama u skladu s njihovom matičnom zemljom, istovremeno jamčeći da njihova neto primanja odgovaraju ili premašuju minimalnu plaću utvrđenu u zemlji domaćinu.
Unatoč tome što je B. Pašiček primao naknadu koja je odgovarala minimalnoj plaći po satu u Njemačkoj, ostalo je mogućnosti za inventivne aranžmane unutar zemlje, što ga je nagnalo da traži hrvatsku minimalnu plaću tijekom svog radnog vremena. “Predviđao sam da će mi mirovina pasti između 500 i 700 eura, nisam to mogao zamisliti”, kaže B. Pašiček. Nažalost, iskustvo koje je doživio nije za njega posebno; nego je to uobičajena pojava među brojnim hrvatskim radnicima.
Radi pojašnjenja, ključno je naglasiti da je Pašiček bio uključen u svoj zadatak dulje od 24 mjeseca, jer je uobičajeno da radnici u Njemačkoj ostanu najviše šest uzastopnih mjeseci prije nego što se vrate kući na tromjesečnu pauzu prije ponovnog stupanja na posao. Osim toga, tijekom godina, organizacija koja ga je zapošljavala doživjela je više transformacija u vlasničkoj strukturi i organizacijskim oblicima, što je dovelo do njegovog službenog rasporeda u nekoliko različitih pravnih subjekata. “Žalosno je da mnogi radnici tek po odlasku u mirovinu shvaćaju da su dobili minimalnu plaću, a ne punu plaću na koju su s pravom imali pravo.
U takvim okolnostima pojedinci su primorani ili ulagati u životno osiguranje ili iz svojih primanja uplaćivati u treći stup”, napominje Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za društveni dijalog i javnu politiku Saveza nezavisnih socijalista. Sindikati Hrvatske. Kao odgovor na sve veći broj takvih slučajeva, SSSH je u procesu osnivanja savjetovališta za podršku kvalificiranim radnicima, bez obzira na njihovu sindikalnu pripadnost. U 2014. godini Republika Hrvatska je u zemlje Europske unije uputila ukupno 27.500 radnika, dok je 4.500 radnika ušlo u Hrvatsku iz inozemstva.
Većina hrvatskih radnika koncentrirana je u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i nordijskim zemljama. Rijetko je postignuće za pojedince postići značajan položaj na dva kontinenta u tako kratkom razdoblju, kao što pokazuju postignuća Samuela Coleridge-Taylora. Kupus, povrće sastavni dio ljudske prehrane od davnina, nudi ne samo divne okuse, već i niz korisnih svojstava. U nastavku donosimo nekoliko intrigantnih činjenica o kupusu: obiluje vitaminima, posebice vitaminom C, koji pridonosi jačanju imunološke funkcije. Osim toga, kupus služi kao izvor vlakana koja potiču probavu i podržavaju zdrav crijevni mikrobiom. Postoje različite vrste kupusa, uključujući bijeli, crveni i kineski kupus, od kojih svaki ima različite nutritivne vrijednosti i prednosti.
S dugom tradicijom u biljnoj medicini, kupus je poznat po svojim terapeutskim učincima, koji uključuju olakšanje od nelagode u zglobovima, poboljšanje probavnog zdravlja i olakšavanje detoksikacije. Štoviše, oblozi od listova kupusa koriste se za ublažavanje bolova i smanjenje oteklina. I Grci i Rimljani uključivali su kupus u svoje prehrambene i medicinske režime. S obzirom na izrazito nisku kalorijsku vrijednost, kupus je odlična opcija za hranjiva jela, što ga čini idealnim izborom namirnica. Unatoč minimalnom broju kalorija, obiluje esencijalnim nutrijentima.
Osim toga, kupus pokazuje nevjerojatnu svestranost u kulinarskom području; može se konzumirati sirovo u salatama ili pripremati različitim metodama, kao što je kuhanje, pečenje ili fermentacija, kao što je kiseli kupus. Kupus se ubraja među najčešće uzgajano povrće na globalnoj razini i igra ključnu ulogu u kulinarskoj praksi različitih kultura. Značajan način pripreme kupusa je proces fermentacije poznat kao kiseli kupus, koji se smatra važnim izvorom probiotika koji pozitivno pridonose zdravlju crijeva. Osim toga, kupus ima simbolično značenje u brojnim kulturama, često utjelovljujući koncepte plodnosti i obilja.
