Dragan Bjelogrlić je jedan od najpoznaijih srpskih glumaca a posljednjih godina se više bavi režijom i to mu ide jako dobro od ruke. Njegov sin Andrej je nasliejdio njegov talenat za glumu.
Aleksej, student Fakulteta dramskih umjetnosti pod mentorstvom profesora Dragana Petrovića Peleta, od 2021. godine sudjeluje u Jugoslavenskom dramskom pozorištu. Iako je još mlad, ovaj glumac već je pokazao impresivnu raznolikost talenata. Sudjelovao je u nekoliko proslavljenih domaćih televizijskih emisija, među kojima su “Obilježen u reketu”, “Senke nad Balkanom” i “Južni vetar”. Bjelin sin imao je dosta iskustva stečenog na setu, susretali su se s teškim scenama koje su predstavljale poteškoću i iskusnim glumcima.
- Naime, Aleksej je imao značajnu vezu s kolegicom Sandrom Bugarski, koja je tada bila pri vrhu svog šestog desetljeća. Prethodno je Dragan izrazio zadovoljstvo njegovom kreativnošću i opisao što je dovelo do odluke njegovog sina da igra tu ulogu. Dragan Bjelogrlić je ranije govorio o ulozi svog sina u “Senkama nad Balkanom”, napomenuo je da je Dejan Stojiljković, kao lik boksera, istakao potrebu talentovanog mladog glumca. Također, Alekseja su za ulogu preporučili Stojiljković i Boban Jevtić.
Kako je Bjelogrlić napredovao prema procesu pisanja, počeo je procjenjivati Aleksejevu predanost ulozi. Bjelogrliću je postalo jasno da je Aleksej spreman i voljan prihvatiti ulogu. Kao rezultat toga, odlučio je dodijeliti ulogu Alekseju kako bi procijenio njegove talente. Bjelogrlić je primijetio značajan porast Aleksejeve produktivnosti. Objasnio je nelagodu koju je osjećao dok je pokušavao režirati svog sina, borio se s dilemom da li ga smatrati glumcem ili sinom.
Naposljetku, priznao je da je Aleksej imao sposobnost učinkovito ispuniti ulogu, opisao je iskustvo kao osobno suđenje koje je neočekivano završeno. U zajednici je objavljeno da Alexey, koji je navodno mlađi od svog oca, ima drugačiji karizmatični stil koji privlači žene, kao rezultat toga, smatra se jednim od najpoželjnijih mladih glumaca. Ovu priliku ne treba zanemariti.
Dodatni tekst:
Rezanci i ekonomija – Svjetska industrija rezanaca smatra se značajnim ekonomskim fenomenom. Neke procjene pokazuju da je godišnja količina instant rezanaca koja se konzumira u svijetu veća od 100 milijardi porcija. Proizvodnja instant rezanaca postala je profitabilno poduzeće, a veliki brendovi poput Nissin, Nestlé i Indofood preuzeli su većinu tržišta. Rezanci su također postali značajna komponenta u vremenima nevolja iu regijama gdje dostupnost svježe hrane nije stalna.
Zbog niske cijene, dugog roka trajanja i jednostavne pripreme, rezanci su postali uobičajena namirnica mnogih ljudi. Međutim, ogromna količina dostupnih rezanaca također postavlja pitanja o nutritivnoj vrijednosti i zdravstvenoj ispravnosti hrane. Mnogi brzi rezanci imaju visoku koncentraciju natrija, transmasti i umjetnih sastojaka, te ih komponente čine nezdravima ako se prekomjerno konzumiraju. Diljem svijeta to je postao značajan problem, jer se prekomjerna konzumacija instant rezanaca povezuje s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i drugih problema.
Rezanci su prepoznati kao jedna od najznačajnijih svjetskih kulinarskih tradicija, svestrani su, pristupačni i ukusni. Prešli su kulturne, geografske i ekonomske granice. Unatoč današnjem povezivanju s brzom hranom i instant hranom, rezanci imaju značajnije kulturno nasljeđe i povijesni kontekst. Spajaju ljude iz različitih generacija i zemalja, služeći kao simbol globalne prehrane koja je ugodna i praktična. Bez obzira na to pripremaju li se u restoranu ili kod kuće, rezanci su povijesno, tradicijski i inovativno značajni.
