Oglasi – Advertisement
Da li ste se ikada zapitali šta se krije u čaši mlijeka? U nastavku teksta vam otkrivamo. Većina nas odrasla je uz čašu mlijeka prije spavanja, pahuljice ujutro i sir gotovo u svakom obroku. Uvjeravali su nas da je mlijeko „izvor zdravlja“, da jača kosti i da je prirodan izbor za sve uzraste. No, rijetko tko se zapita – je li to doista istina?
Sve veći broj istraživanja pokazuje da kravlje mlijeko i proizvodi od njega nisu tako bezazleni kako se godinama tvrdilo. Iako industrija ulaže milijarde u reklame i sponzorirane studije, činjenice koje otkrivaju neovisni znanstvenici govore nešto sasvim drugo.
Oglasi – Advertisement
-
Hormoni u čaši mlijeka
Kravlje mlijeko je iznimno bogato hormonima. Znanstvenici su u njemu identificirali više od pedeset različitih hormona – uključujući prolaktin, progesteron, estrogene, kortikosteroide, androgene te faktore rasta poput IGF-1. Ti spojevi su prirodni, ali namijenjeni teletu, ne čovjeku. Njihova zadaća je da u samo nekoliko mjeseci od malog teleta stvore odraslu kravu tešku nekoliko stotina kilograma.
Čak i ako krave nisu tretirane dodatnim hormonima, razine tih tvari u njihovom mlijeku su visoke, osobito zato što se većina životinja muze tijekom trudnoće. Istraživanje japanskih znanstvenika pokazalo je da moderno punomasno mlijeko sadrži i do šest puta više estrogena nego mlijeko od prije pola stoljeća.
-
Kako mliječni hormoni djeluju na ljudsko tijelo
Endokrini sustav, koji upravlja hormonima u našem tijelu, vrlo je osjetljiv. Kada se u organizam unesu dodatni hormoni putem hrane, ravnoteža se lako poremeti. Upravo zato znanstvenici upozoravaju na povezanost konzumacije mlijeka s hormonskim poremećajima, neplodnošću i većim rizikom od određenih vrsta raka – posebno dojke, maternice, jajnika i prostate.
Prirodni estrogeni prisutni u mlijeku tisućama su puta jači od sintetskih spojeva koji oponašaju estrogen u pesticidima ili plastici. Redovitim pijenjem mlijeka zapravo unosimo hormone koji potiču rast stanica – uključujući i onih kancerogenih.
-
Kazein – tihi pokretač ovisnosti
Kazein je glavni protein u mlijeku i jedan od najpoznatijih uzroka ovisnosti o siru. U probavnom sustavu pretvara se u spojeve slične morfinu – kazomorfine – koji djeluju na mozak i stvaraju osjećaj ugode. Kod beba to ima smisla jer pomaže stvaranju veze s majkom, ali kod odraslih ljudi dovodi do toga da mliječne proizvode doslovno žudimo.
Osim što izaziva ovisnost, kazein se u nekim studijama povezuje s povećanim rizikom od raka i upalnih procesa u tijelu.
-
Mlijeko i kosti – mit koji se raspada
Reklame nas desetljećima uvjeravaju da mlijeko jača kosti. No, statistike govore suprotno: zemlje koje konzumiraju najviše mliječnih proizvoda imaju i najviše slučajeva osteoporoze. Objašnjenje je jednostavno – mlijeko stvara kiselost u tijelu, a tijelo tada izvlači kalcij iz kostiju kako bi neutraliziralo pH vrijednost.
Biljni izvori kalcija poput sezama, badema, tofua ili suhih smokava često sadrže više kalcija od mlijeka, ali bez nuspojava. Studije iz Japana i s Okinawe pokazale su da populacije koje gotovo uopće ne konzumiraju mliječne proizvode imaju znatno jače i zdravije kosti.
-
Skriveni sastojci o kojima se ne govori
Malo tko zna da mlijeko sadrži i tragove tvari koje nitko ne bi poželio u svom obroku – gnoja, krvi i izmeta. Zbog čestih upala vimena (mastitisa), dopuštena količina gnojnih stanica u litri mlijeka u Europskoj uniji iznosi do 400 milijuna. To znači da svaka žlica mlijeka sadrži stotine tisuća tih stanica.
Osim toga, u mlijeku se nalaze ostaci antibiotika koji se koriste u stočarstvu, herbicidi i pesticidi koji se akumuliraju u životinjskom tkivu te teški metali. Sve te tvari ulaze u naš organizam i s vremenom se mogu taložiti, doprinoseći razvoju kroničnih bolesti i otpornosti na antibiotike.
-
Stres u čaši
Mlijeko nije samo fizički produkt, već i biološki odraz stanja životinje. Krave koje prolaze kroz stalne trudnoće, umjetne oplodnje i odvajanje od mladunčadi proizvode mlijeko s povišenim razinama hormona stresa – kortizola i adrenalina. Ti hormoni, kada ih unosimo hranom, potiču upalne procese i oksidativni stres u našem tijelu, što se povezuje s ubrzanim starenjem i smanjenjem imuniteta.
-
Intolerancija – prirodan znak da mlijeko nije za nas
Oko 70% svjetske populacije ima intoleranciju na laktozu, a mnogi i ne znaju da su osjetljivi. Grčevi, nadutost, proljevi i akne često su posljedica konzumiranja mliječnih proizvoda. Evolucijski gledano, čovjek prestaje proizvoditi enzim laktazu nakon djetinjstva, jer više nema potrebu za mlijekom – a pogotovo ne za onim druge vrste.
-
Biljne alternative – zdravije i suosjećajnije rješenje
Danas su biljna mlijeka dostupna svugdje – od bademovog, sojinog i zobenog do kokosovog i rižinog. Ona ne sadrže hormone, kolesterol ni antibiotike, a nutritivno mogu biti jednako bogata ili čak bolja od kravljeg mlijeka.
Na tržištu su i brojni biljni jogurti, sirevi i vrhnja koji po teksturi i okusu zadovoljavaju i najzahtjevnije nepce. Osim što su zdraviji, njihova proizvodnja ne uključuje patnju životinja niti opterećuje okoliš.
