Svaki put kada bih išla u posjetu svojoj baki primjetila sam da počinje nekako da se zatvara u sebe i da komunicira sa sve manje ljudi.
Imala je nekoliko prijateljica sa kojima se rado družila, ali kako je vrijeme prolazilo sve više vremena je provodila sama. Prvo sam mislila da ju je pogodila smrt nekoliko jako bliskih članova porodice, ali nakon jednog razgovora koji smo imale razjasnila mi je neke stvari.
Kada je bila mlada moja baka je bila jako druželjubiva osoba. Izlazila je na druženja i plesove, nije sjedila kod kuće. Na poslu je sa svima bila dobra i svi su je voljeli. Često se družila sa svojim prijateljicama, ali kada se rodila moja majka nekako se sve promijenilo.
Njene prijateljice nisu željele da slušaju o djeci i pelenama, i tada su prekinuta neka prijateljstva za koja je mislila da će trajati zauvijek. Ostalo je samo par njih koje su se pokazale kao prave i iskrene prijateljice.
“Nakon 40te tvoj deda i ja smo imali jako težak perioid”, pričala je kako su kao i svaka druga porodica zapali u krizu, često se svađali, a čak su se bili i razišli na neko vrijeme. “Tada mi j često u kuću dolazila jedna prijateljica za koju sam mislila da mi je iskren prijatelj, ali je ona cijelo vrijeme bila zaljubljena u mog muža i samo je željela da sazna šta se zaista dešava među nama.
Na sreću pomirili smo se. Mnogo me je volio tvoj deda” rekla je to i obrisala suzu koja joj je potekla niz lice. Sa godinama je sve manje ljudi sa kojima možeo normalno razgovarati. Više nam ne trebaju tračevi, svađe i spretke. Život je tako mnogo mirniji i lakši.
Sa nekom ljudima jednostavno nije vrijedno održavati komunikaciju. Dovoljno je da im se ne javite ili ne nazovete par puta i sad sruge strane će zavladati tišina. To se ne može nazvati usamljenošću jer zašto puštati u svoj život ljude koji vamsamo donose svađe, ogovaranja i tračeve.
“Okupila sam oko sebe samo one najbliže, kojih je malo ostalo.” Često pogrešne ljude nazivamo svojim prijateljima, a pravim prijateljima se mogu nazvati samo oni koji su sa nama prošli godine teškoća i nisu otišli, nisu nas ostavili u najtežim trenucima.
“Pitaš me zašto ne komuniciram sa svojim rodbino? Reći ću ti zašto draga moja. Kakva je svrha takve komunikacije? Ti ljudi vam ne mogu reći ništa novo ili korisno, ali su zato uvijek spremni da tračaju o drugima i govore ružne stvari.
Pričati sa tim ljudima samo zato što su ti rodbina je gubljenje vremena. Zapamti draga moja, ako ti se neka osoba ne sviđa, besmisleno je gubiti vrijeme na nju.” Dugo sam razmišljala o svemu ovome nakon razgovora sa svojom bakom. Shvatila sam da vam se neki ljudi sa godinama sve manje sviđaju.
Shvatila sam da zaista vrijedi prekinuti komunikaciju sa nekim ljudima. Možda ću poslušati bakin savjet i zaista to učiniti.
