
Istraživači sa Univerziteta Liverpool John Moores analizirali su podatke više od 20.000 odraslih osoba i došli do zabrinjavajućih zaključaka – emocionalni ožiljci koje ostavlja verbalno zlostavljanje traju jednako dugo, a nekad i duže, od onih koje uzrokuje fizičko nasilje.
Emocionalna izolacija, pesimizam i nisko samopouzdanje
Prema rezultatima istraživanja, osobe koje su bile izložene verbalnom nasilju u djetinjstvu češće se u odrasloj dobi osjećaju emocionalno loše, izolirano i pesimistično. Povezanost s drugima im je često otežana, a vlastito mentalno blagostanje znatno narušeno.
Studija pokazuje da osobe koje su bile fizički zlostavljane kao djeca imaju 52% veće šanse da će kasnije u životu patiti od narušenog mentalnog zdravlja. Kod onih koji su trpjeli isključivo verbalno zlostavljanje, taj rizik raste na čak 64%.
Kombinacija oba oblika nasilja – dvostruki rizik
Najalarmantniji podaci odnose se na osobe koje su bile izložene i verbalnom i fizičkom nasilju. Kod njih je zabilježen čak 115% veći rizik od problema s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi.
Iako je razlika između verbalnog i fizičkog nasilja u ovom istraživanju blago izražena u korist verbalnog nasilja, istraživači naglašavaju da nije riječ o statistički značajnoj razlici – oba oblika ostavljaju ozbiljne i dugotrajne posljedice.
Verbalno nasilje u porastu – tiha epidemija
Dok su se stope fizičkog zlostavljanja smanjile tokom proteklih decenija, verbalno nasilje je u porastu. Podaci pokazuju da je:
Fizičko nasilje palo sa 20% kod onih rođenih 1950–1979. godine na 10% kod rođenih nakon 2000.
Verbalno nasilje poraslo sa 12% kod rođenih prije 1950. na 20% kod onih rođenih poslije 2000. godine
Drugim riječima, iako je svijest o fizičkom nasilju porasla i donijela konkretne promjene, verbalno nasilje i dalje se zanemaruje i često ostaje neprijavljeno i nekažnjeno.
U tišini – svako treće dijete trpi verbalno zlostavljanje
Prema procjenama istraživača, jedno od šestero djece izloženo je fizičkom nasilju, dok čak jedno od troje djece trpi verbalno zlostavljanje – najčešće od članova porodice ili osoba koje o njima brinu.
Mark Bellis, direktor istraživanja i inovacija na Univerzitetu Liverpool John Moores, ističe:
“Naše istraživanje pokazuje da verbalno zlostavljanje u djetinjstvu može dovesti do ožiljaka na mentalnom zdravlju koji su duboki i trajni kao i oni koje ostavlja fizičko nasilje. Napravljen je napredak u borbi protiv fizičkog nasilja, ali verbalno se i dalje često zanemaruje.”
Vrijeme je da ozbiljno shvatimo snagu riječi
Riječi imaju moć da izgrade, ali i da duboko povrijede. Djeca koja su izložena verbalnom nasilju često se nose s posljedicama godinama, čak i decenijama kasnije. Upravo zato, važno je da se prepozna štetnost takvog ponašanja i da se u društvu, obrazovanju i porodici razvije nulta tolerancija prema verbalnom zlostavljanju.
Mentalno zdravlje djece počinje u porodici, a riječi koje izgovaramo imaju dugotrajan uticaj.