Povišen nivo loše masnoće u krvi je zdravstveni problem koji ima sve veći broj ljudi svih starosnih skupina. Vrlo često zanemarujemo njegove simptome a jedan se javlja dok hodamo.
Povišen holesterol se s razlogom naziva tihom prijetnjom jer godinama može napredovati bez jasnih i dramatičnih simptoma. Mnogi ljudi se osjećaju potpuno zdravo, obavljaju svakodnevne obaveze i ne primjećuju da se u njihovim krvnim sudovima postepeno dešavaju promjene. Ipak, tijelo ponekad šalje suptilne signale koji ukazuju da protok krvi više nije optimalan. Jedan od prvih znakova može se pojaviti upravo tokom kretanja, naročito pri hodanju. Neprijatnost, zatezanje ili bol u nogama koji se javljaju dok se osoba kreće, a smiruju se kada zastane i odmori, mogu biti upozorenje da su arterije već sužene usljed nakupljanja masnih naslaga.
Holesterol je masna supstanca koja ima važnu ulogu u organizmu. Potreban je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju određenih hormona i vitamina D. Problem nastaje kada ga u krvi ima previše, posebno takozvanog LDL holesterola. U tom slučaju počinje da se taloži na unutrašnjim zidovima arterija. Tokom vremena, te naslage se miješaju sa kalcijumom, ćelijskim ostacima i drugim supstancama iz krvi, stvarajući plak. Ovaj proces, poznat kao ateroskleroza, dovodi do zadebljanja i ukrućivanja krvnih sudova.
Arterije koje su izgubile elastičnost ne mogu adekvatno da se šire i prilagođavaju povećanim potrebama organizma. Kada suženi krvni sudovi ograniče protok krvi, organi i mišići ne dobijaju dovoljno kiseonika, posebno tokom fizičkog napora. Dok osoba miruje, potrebe su manje i simptomi mogu izostati. Međutim, pri hodanju, penjanju uz stepenice ili bržem kretanju, mišići nogu zahtijevaju više kiseonika. Ako ga ne dobiju dovoljno, javlja se bol ili grč.
- Jedno od stanja povezanih sa ovim procesom jeste bolest perifernih arterija. Ona nastaje kada su arterije u donjim ekstremitetima sužene zbog aterosklerotskih naslaga. Bol u nogama tokom hodanja jedan je od najčešćih simptoma ovog poremećaja. Tipičan obrazac podrazumijeva pojavu bola nakon određene pređene udaljenosti, zatim njegovo povlačenje u mirovanju i ponovno javljanje pri nastavku kretanja. Ovaj fenomen naziva se intermitentna klaudikacija.
U početku, simptomi mogu biti blagi i lako se mogu pripisati umoru, lošoj kondiciji ili starenju. Osoba može osjetiti zatezanje u listovima, butinama ili zadnjici, bez izraženog bola. Kako bolest napreduje, tegobe postaju učestalije i intenzivnije. U težim slučajevima bol se javlja čak i u stanju mirovanja, naročito noću. Mogu se pojaviti utrnulost, slabost, osjećaj težine u nogama ili peckanje u stopalima i prstima.
Smanjen protok krvi utiče i na izgled i stanje kože. Noge i stopala mogu biti hladniji na dodir u poređenju sa ostatkom tijela. Koža može postati blijeda ili poprimiti crvenkastu nijansu. Rane na prstima i stopalima sporije zarastaju, a rizik od infekcija je povećan. Slabljenje pulsa na stopalima takođe može biti znak poremećene cirkulacije. Svi ovi simptomi nastaju jer tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija.
Važno je naglasiti da bolest perifernih arterija ne mora uvijek da daje jasne i dramatične znakove. Kod nekih osoba simptomi su blagi ili se razvijaju postepeno, zbog čega ih je lako zanemariti. Upravo zato je redovno testiranje holesterola od presudne važnosti. Jednostavna analiza krvi može pokazati vrijednosti ukupnog holesterola, LDL i HDL frakcija, kao i triglicerida. Na osnovu tih rezultata ljekar procjenjuje rizik i preporučuje promjene u načinu života ili odgovarajuću terapiju.
Rizik od komplikacija raste kod osoba koje imaju dodatne faktore poput pušenja, visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti ili porodične istorije srčanih bolesti. U takvim slučajevima redovne kontrole su posebno važne. Pravovremeno otkrivanje povišenog holesterola omogućava uvođenje mjera koje mogu spriječiti ozbiljne posljedice poput srčanog ili moždanog udara.
Promjene načina života često predstavljaju prvi korak u liječenju. Uravnotežena ishrana sa smanjenim unosom zasićenih masti, redovna fizička aktivnost i prestanak pušenja mogu značajno poboljšati stanje krvnih sudova. U nekim slučajevima neophodna je i medikamentozna terapija koju propisuje ljekar.
Bol u nogama tokom hodanja ne mora uvijek značiti problem sa arterijama, ali ponavljajući grčevi i nelagodnost zaslužuju pažnju. Tumačenje takvih simptoma kao bezazlenog umora može odgoditi postavljanje dijagnoze. Pravovremena konsultacija sa ljekarom i odgovarajuće pretrage mogu pomoći da se problem prepozna na vrijeme i spriječe ozbiljnije komplikacije. Briga o zdravlju krvnih sudova znači brigu o cjelokupnom organizmu, jer dobra cirkulacija predstavlja osnovu vitalnosti i dugoročnog zdravlja.
