Naše tijelo je savršne i komplikovan mehanizam koji radi savršeno samo u slučaju kada svi njegovi organi dobro obavljaju svoju funkciju. Kada to nije slučaj ono nam šalje signale u vidu simptoma.
Rameni zglob je poznat po svojoj izuzetnoj fleksibilnosti, ali je jednako poznat po svojoj nestabilnosti, što ga čini jednim od najosjetljivijih zglobova u ljudskom tijelu. Ovaj je zglob neophodan za brojne svakodnevne aktivnosti, kao što su dotjerivanje, odijevanje, jelo, vježbanje i upravljanje vozilom. S obzirom na njegovu stalnu angažiranost u ovim zadacima, svaka nelagoda u ramenu može duboko utjecati na opću dobrobit pojedinca. Brzo prepoznavanje izvora boli i njegovo rješavanje bitne su komponente u osiguravanju optimalnog funkcioniranja ramenog zgloba.
- Razna stanja i ozljede mogu uzrokovati nelagodu u desnom ramenu. Iako je manje bolesti povezanih s ovim problemom, važno je razlikovati simptome za odgovarajući i učinkovit odgovor. Nakon razdoblja odmora od nekoliko dana, vjerojatno je da će se nelagoda koja je posljedica upale mišića smanjiti. Kako bi se pospješio proces ozdravljenja, preporučljivo je izbjegavati aktivnosti koje pogoršavaju bol. Upala burze, vrećice ispunjene tekućinom koja smanjuje trenje između kostiju i tetiva, može dovesti do boli i otekline.
Ovaj sindrom karakteriziraju ograničeni raspon pokreta u ramenu i stalna bol koja može trajati nekoliko mjeseci. Ozljede poput istegnuća ili uganuća mogu dovesti do akutne boli. Iako je sindrom karpalnog tunela obično povezan s bolovima u zglobu, ključno je prepoznati da on također može pridonijeti nelagodi u ramenu. Nadalje, tendinitis, karakteriziran upalom tetive, može rezultirati bolom kada je rame u pokretu. Ako nelagoda u desnom ramenu traje dulje od nekoliko tjedana ili čak mjeseci, neophodno je konzultirati se s liječnikom radi sveobuhvatne procjene i odgovarajućeg liječenja.
Osim toga, kada se osjeti bol u lijevom ramenu, važno je shvatiti da to može značiti ozbiljnije stanje, a ne samo upalu mišića. Osobe koje pate od kronične boli u lijevom ramenu i lopatici, koja ostaje neublažena analgeticima, često traže hitnu medicinsku pomoć. Ova vrsta nelagode može signalizirati početak akutnog srčanog udara. Istraživanja pokazuju da su oni s povećanim rizikom od srčanih bolesti posebno osjetljivi na bol u ramenu. Među različitim čimbenicima rizika su hipertenzija, povišena razina kolesterola i dijabetes.
Istraživanja pokazuju da su osobe koje pokazuju najteže čimbenike rizika 2 do 6 puta osjetljivije na pojavu boli u ramenu u usporedbi s onima koji ne posjeduju te čimbenike rizika. Nadalje, vjerojatnost razvoja tendinopatije šest je puta veća unutar ove demografske skupine. Bol u ramenu može se ublažiti učinkovitim upravljanjem krvnim tlakom i drugim čimbenicima rizika koji su povezani sa srčanim bolestima. Poduzimanje hitnih mjera nakon pojave nelagode u ramenu može pomoći u sprječavanju težih komplikacija.
Treba uzeti u obzir sljedeće preporuke: ako bol traje dulje vrijeme, dulje od nekoliko tjedana, pametno je konzultirati liječnika. Dosljedno procjenjujte svoj krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi kako biste bili sigurni da ostaju unutar prihvatljivih granica. Ova praksa može smanjiti šanse za pojavu boli u ramenu. U slučajevima kada se nelagoda pripisuje upali mišića ili tetiva, preporučuje se mirovanje i izbjegavanje aktivnosti koje bi mogle pogoršati problem. Za očuvanje snage i fleksibilnosti ramena korisno je redovito vježbanje.
