Veliki broj pojedinaca uzima lijekove na svoju ruku bez preporuke medicinskih stručnjaka što može biit i jako opasno. Doktorica koja radi u hitnoj službi je napomenula neke detalje vezano za to.
Srčani udari su nepredvidivi, događaju se bez obzira na vrijeme ili mjesto. Liječnici hitne pomoći upozoravaju da mnogi pacijenti često tek nakon znatnog odgađanja prepoznaju težinu simptoma. Srčani udar može se dogoditi neočekivano i zahvatiti svakoga u bilo kojem trenutku. Timovi hitne pomoći u posljednje vrijeme bilježe zabrinjavajući porast broja poziva u vezi simptoma koji upućuju na infarkt miokarda. Sukladno tome, stručnjaci pozivaju javnost na veći oprez i hitno prepoznavanje znakova koji bi mogli ukazivati na prijeteći srčani udar jer je svaka sekunda presudna u određivanju ishoda života.
- Dr. Ivana Stefanović, liječnica hitne medicinske pomoći, ističe kritičnu nužnost prepoznavanja najopasnijeg simptoma: „U slučaju jake i iscrpljujuće boli u prsima – osobito ako se javlja prvi put – te ako bol zrači u lijevu ruku, čeljust i vrat, traje dulje od 2 minute kao hitan slučaj, potrebno je odmah javiti hitnoj pomoći i suzdržati se od samoliječenja. Prema dr. Stefanoviću, pojedinci često kritično griješe pretpostavkom da im poznati lijekovi mogu pomoći: “U trenucima panike pacijenti često posežu za nitroglicerinom ili drugim lijekovima koji su im dostupni kod kuće, uvjereni da si pomažu.
To može predstavljati značajne rizike, jer pojedini lijekovi mogu jako utjecati na krvni tlak i broj otkucaja srca, pri čemu može doći do bitne reakcije na krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga je potrebno suzdržati se od samoliječenja i umjesto toga obratite se hitnoj pomoći. Mogu se pojaviti suptilni pokazatelji, jer se srčani udar ne događa uvijek iznenada. Dr Milijana Balević, ugledni kardiolog na Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, naglašava da je, uprkos stalnom napretku medicine i sve sofisticiranijim dijagnostičkim tehnikama, krajnja odgovornost za zdravlje na pojedincu.
Doktorica Balević naglašava da, iako je nepotrebno dizati paniku, neke simptome ne treba zanemariti. Svaki osjećaj nelagode u prsima – poput stezanja, pritiska ili osjećaja gušenja – osobito ako se ponavlja u određenim situacijama ili u određeno vrijeme, zahtijeva javljanje liječniku. Ona naglašava da tijelo pokazuje otpornost i sposobnost da izdrži dugotrajne uvjete; međutim, prepoznavanje signala koje tijelo odašilje doista može biti spasonosno. “Ne bismo trebali pomicati granice svoje izdržljivosti. Ako simptom traje, ponavlja se, razvija se ili se pojačava, potrebno je tražiti evaluaciju.
Kamen Temelj zdravlja srca leži u prevenciji. U domeni preventivnih procjena, osnovni postupci su jednostavni i dostupni svim pojedincima: Elektrokardiogram (EKG) – identificira promjene u električnoj aktivnosti srca. Krvna slika – procjenjuje kolesterol, trigliceride i razinu šećera u krvi, uz procjenu prisutnosti anemije ili drugih poremećaja. Ehokardiografija ili ultrazvuk srca daje procjenu srčanih zalistaka, stijenki i protoka krvi. Ako rezultati nisu sigurni, liječnik može predložiti daljnje testove, koji mogu uključivati testove opterećenja, Holter EKG praćenje ili čak koronarografiju.
Ključno je naglasiti da srčani udar često služi kao početna indikacija srčane bolesti, koja se javlja bez prethodnih očitih simptoma. “Povremeno su znakovi prisutni, ali se ne prepoznaju. To su supklinički simptomi, koje često zanemarujemo ili krivo pripisujemo umoru, stresu ili slobodnom danu. U stvarnosti su to signali upozorenja da nešto nije u redu”, objašnjava dr. Balević. Osamdeset posto smrti se može izbjeći; stoga je preporučljivo redovito se podvrgavati zdravstvenim pregledima.
Prema dostupnim medicinskim podacima, pravovremeni pregledi i pridržavanje terapijskih protokola mogu spriječiti do 80% smrti od kardiovaskularnih bolesti. Stoga je od najveće važnosti da: Potrebno je poštivati propisane preglede i dosljedno se pridržavati preporučene terapije, bez promjena na svoju ruku, već u dogovoru s liječnikom. Lijekove koje je propisao liječnik morate uzimati točno prema uputama. Ne smanjivati dozu, ne povećavati je i nikako ne prekidati terapiju bez prethodne konzultacije”, upozorava dr. Balević.
“Srce ne oprašta greške. Srčani udar ne treba promatrati kao pojedinačni događaj; često proizlazi iz niza zanemarenih signala. Vaše tijelo vas upozorava. Neophodno je da poslušate ovo upozorenje. Ako osjetite jaku bol u prsima, suzdržite se od uzimanja bilo kakvih lijekova i odmah nazovite hitnu pomoć pozivom 911. Možda bi ta jedina odluka, ta prolazna minuta, na kraju mogla odrediti očuvanje vašeg života.
