Na raznim televizijama postoje emisije koje su posveće zdravlju i u kojima gostuju razni medicinski stručnjaci. Doktorica Marijana je u jednoj od njih govorila o astmi i zabrinjavajućem porastu pacijenata.
Učestalost astme u Srbiji je u porastu, posebno među djecom, a trenutno svaki deseti građanin boluje od ove bolesti. Stručnjaci predviđaju da bi se populacija pacijenata potencijalno mogla udvostručiti u sljedećem desetljeću. Doktorica Marijana Milić, pulmolog iz Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu, u Jutarnjem programu Radio-televizije Srbije ocijenila je da se astma približava epidemijskim razmjerima. Porast broja oboljelih može se pripisati različitim čimbenicima, uključujući genetske predispozicije, sklonost alergijama, a posebno onečišćenje zraka.
- Štoviše, napredak u dijagnostičkim tehnikama i veća dostupnost mogućnosti liječenja igraju značajnu ulogu u sve većem broju dijagnosticiranih slučajeva. — Nakon toga došlo je do značajnog porasta svih alergijskih stanja, uključujući urtikariju, dermatitis i alergijski rinitis. Osim toga, bilježimo porast drugih bolesti koje neizravno pridonose astmi i njezinim egzacerbacijama. Tu spadaju različiti oblici kroničnih sinusitisa i gastritisa, koji mogu poslužiti i kao okidači za pogoršanje astme, napominje gošća Jutarnjeg programa.
Prema riječima liječnika, Gradski zavod za plućne bolesti i tuberkulozu dnevno pregleda oko četiri stotine pacijenata, a ta brojka varira ovisno o godišnjem dobu. Značajan dio ovih bolesnika ima alergijska stanja, uglavnom alergijski rinitis i astmu. Snežana Šundić Vardić, predstavnica Nacionalne udruge “Alergija i ja” i majka dvoje djece s alergijama, naglašava da se i roditelji bolesne djece i odrasli pacijenti često susreću s nerazumijevanjem na različitim razinama.
Liječnik je prvenstveno istaknuo različite izazove povezane s onečišćenjem zraka i našim životnim odabirom; No, istaknula bih i da nepoštivanje pušačke regulative još uvijek postoji, čak iu nekim zdravstvenim ustanovama, što je prilično iznenađujuće, napominje gošća Jutarnjeg programa. Udruga “Astma i ja” prvenstveno služi kao posrednik između zdravstvenih djelatnika i pacijenata, pružajući osnovne medicinske informacije u svjetlu obilja neprovjerenih i netočnih informacija dostupnih na internetu. Osim toga, već nekoliko godina provodi besplatne radionice grupne podrške za pacijente i njihove roditelje.
Snežana Šundić Vardić ističe da joj je kada je njeno dijete smješteno u izolaciju zbog atopijskog dermatitisa, za koji se pogrešno vjerovalo da je zarazno stanje, postalo jasno da društvo ne prepoznaje takve probleme, ističući nužnost promjena koje smo pokrenuli. Metode za učinkovito liječenje astme Neki medicinski stručnjaci tvrde da se astma ne bi trebala klasificirati kao bolest, već kao stanje koje se može učinkovito liječiti snažnom suradnjom između pacijenata i zdravstvenih radnika. Po mom mišljenju, astma je značajno medicinsko stanje i treba je smatrati takvom.
Dok astma može biti klinički blaga, svako pogoršanje, čak i u slučajevima blage astme, može biti vrlo ozbiljno. Ovo nije neuobičajena pojava. Egzacerbacije uzrokovane alergenima ili infekcijama mogu eskalirati do razina usporedivih s onima koje doživljavaju osobe s teškom astmom, što često rezultira hospitalizacijom, napominje dr. Marijana Milić. Astma se, slično drugim medicinskim stanjima, može učinkovito liječiti odgovarajućim liječenjem, dovoljnom količinom lijekova i spremnošću da se stanje prihvati.
Prema riječima liječnika, osobe s dijagnosticiranom astmom svjesne su da se trebaju suzdržati od pušenja, izbjegavati izlaganje zadimljenim prostorima i izbjegavati alergene u slučaju alergijske astme, svjesni da nisu svi astmatičari pogođeni alergijama. Ako ste alergični na pelud, preporuča se ujutro otvoriti prozor stana jer je tada razina peludi najniža. U skladu s tim, postoje smjernice za osobe s astmom za učinkovito upravljanje njihovim stanjem; No, potrebno je posavjetovati se s liječnikom, primiti odgovarajuću terapiju i upoznati se sa svojom bolešću.
Astma i alergije često se manifestiraju u djetinjstvu, iako se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi. Kod osoba koje tijekom mladosti ne pokazuju kliničku sliku astme, može biti prisutno stanje poznato kao bronhijalna hiperreaktivnost, koju karakterizira tendencija sužavanja dišnih putova na određenim točkama. Dr. Milić navodi da se kod pojedinaca određenih dobnih skupina u kasnijim godinama može pojaviti akumulacija uzročnih čimbenika poput pušenja, onečišćenja zraka, pogoršanja alergija i narušenog imuniteta.
