Šutnja je zlato u mnogim momentima, ali ako vas neko nepravedno napadne verbalno ili se ponaša kako ne treba prema vama, šutnja je zadnja stvar za razmotriti.
- U današnjem društvu sve je teže pročitati pravu prirodu ljudi, posebno kada je riječ o onima koji su drski i bezobrazni. Osobe koje posjeduju osnovnu kulturu često se nađu u situaciji da ne znaju kako da reaguju na takvo ponašanje.
Mnogi su barem jednom nakon nesuglasice izašli s osjećajem da nisu ništa rekli, osjećajući se kao da nisu odgovorili na pravi način. Bezobrazni ljudi znaju gdje udariti i kako ugroziti naše granice, samopouzdanje i mir. Ako prešutimo svaki put, oni dobijaju potvrdu da smiju nastaviti s takvim ponašanjem jer im naša šutnja daje do znanja da je to prihvatljivo. Srećom, postoje mirni, ali snažni odgovori koji mogu zaustaviti bezobrazluk, a da ne padamo na njihov nivo.
Mnogi vjeruju da šutnja znači zrelost, ali u stvarnosti, ako stalno šutimo na bezobrazluk, šaljemo poruku da je takvo ponašanje prema nama dopušteno. Bezobrazne osobe testiraju naše granice, bilo u obitelji, na poslu, u vezi ili među prijateljima. Kada ne reagiramo, oni zapravo dobijaju nagradu jer su prošli jeftino, a drugi prisutni uče da se prema nama može ponašati na isti način. U međuvremenu, unutar nas raste ljutnja i frustracija, koja na kraju izbije na pogrešnom mjestu. Važno je da ne reagiramo agresivno, već da jasno, mirno i s dostojanstvom pokažemo da takvo ponašanje nije prihvatljivo.
Bezobrazni ljudi često očekuju da planiramo ili reagiramo burno jer im to daje energiju, a mogu čak iskoristiti našu reakciju kao argument protiv nas. Najbolji način je da se ponašamo kao da posmatramo situaciju sa strane, zadržavajući miran ton, jasno komunicirajući i ne dopuštajući im da nas iznerviraju.
Postavljanje sebi nekoliko pitanja u tom trenutku može pomoći. Na primjer, šta je zapravo problem – njihov komentar ili moj osjećaj prema tom komentaru? Hoću li se kasnije osjećati loše zbog toga što nisam reagovao? Šta želim da nauče o mojim granicama? Jedan od najjednostavnijih, ali najmoćnijih odgovora može biti: “Način na koji govoriš sa mnom nije u redu.” Ovaj odgovor jasno imenuje ponašanje, ali ne ulazi u raspravu.
Ako ti bezobrazna kolegica kaže da nikad ništa ne radiš kako treba, odgovori mirno da način na koji komunicira nije u redu i da možete razgovarati o zadatku, ali ne tim tonom. Ovaj odgovor ne dopušta da te uvrede pređu u igru, već postavlja jasne uvjete za daljnji razgovor. Drugi odgovor koji možeš koristiti je: “Ako želiš normalan razgovor, spreman sam.” Ovaj odgovor vraća odgovornost na osobu koja je bila ironična, vrištala ili te ponižavala. Tako im jasno daješ do znanja da je njihov ton nešto što oni biraju, a ti biraš hoćeš li učestvovati u tom razgovoru.
Treći odgovor koji možeš iskoristiti je: “Ovo više govori o tebi nego o meni.” Bezobrazni komentari često odražavaju frustracije, nesigurnost ili zavist te osobe, a ovaj odgovor im suptilno vraća poruku da njihove riječi ne određuju tvoju vrijednost. Četvrti odgovor, “Ne razgovaram na takav način”, djeluje kao crvena linija, postavljajući jasne granice u komunikaciji, posebno u bliskim odnosima, gdje takvo ponašanje ne smije biti normalizirano.
Peti odgovor je: “Možemo li se vratiti na temu bez uvreda?” Ovaj odgovor vraća razgovor na racionalni nivo i prisiljava osobu da prestane s napadima ili da prizna da je zapravo tu samo da vrijeđa. Šesti odgovor, “Ne, to nije prihvatljivo za mene”, pokazuje da nije sve na prodaju, uključujući tvoje vrijeme, energiju i dostojanstvo. Sedmi odgovor, “Preći ću preko ovoga jednom, ali ne i drugi put”, daje osobi šansu da se popravi, ali postavlja vrlo jasne uslove.
Osmi odgovor, “Vidim da si ljut, razgovarat ćemo kad se smiriš”, pokazuje empatiju, ali istovremeno štiti tvoje granice, jer ne dopuštaš da budeš ispusni ventil za tuđe frustracije. Deveti odgovor, tiha granica, može biti odlazak bez drame. Ponekad je najbolji odgovor jednostavno ne reći ništa, ali otići iz situacije. To nije isto što i šutnja koja trpi – to je aktivna odluka da prekineš situaciju.
- Kako bi ove odgovore učinio prirodnim, važno je da ih prilagodiš svom stilu govora, napišeš ih i vježbaš naglas, čak i pred ogledalom. Počni od manjih situacija, od pasivno-agresivnih komentara i sitnih podbadanja.
Svaki put kada uspiješ odgovoriti mirno i jasno, tvoje samopouzdanje raste. Ne možeš kontrolirati kako će se drugi ponašati, ali možeš odlučiti što ćeš tolerirati i kako ćeš odgovoriti. Nikada ne šutiti pred bezobraznim ljudima ne znači da trebaš ratovati sa svima. To znači da ne izdaješ sebe zarad tuđeg mira. Svaki put kada mirno postaviš granicu, šalješ poruku: poštujem sebe i očekujem isto od drugih. To je temelj zdravih odnosa, i sa drugima i sa samim sobom.
