Vjerojatno ste naišli na vijesti na internetskim portalima koje govore o ženama ili djevojkama koje se udaju zbog novca i materijalne sigurnosti. Mnoge od njih udaju se za imućne osobe koje su obično u poznim godinama, a njihovi muževi često posjeduju značajnu imovinu, velika imanja ili farme na selu. Osim toga, mnogi od njih uživaju u luksuznim inozemnim mirovinama. Uzimajući u obzir da takvi ljudi posjeduju teške strojeve i ogromne poljoprivredne resurse, ne čudi da je postalo gotovo uobičajeno da žene biraju brak sa starijim, bogatijim muškarcima, u nadi za boljim životom.
Ove priče nisu rijetkost, a posebno u inozemstvu, gdje se mnoge žene udaju za strane umirovljenike, nadajući se da će kroz brak s njima ostvariti svoj cilj – dobivanje državljanstva, uz mogućnost nasljeđivanja imovine ili čak mirovine. No, priče koje dolaze iz takvih brakova nisu uvijek onakve kakvima se čine na prvi pogled. Postoji mnogo onih koje su završile tragično, pa tako i priča jedne žene iz BiH, koja je kroz takav brak u Njemačkoj doživjela puno teških trenutaka.
- Hana, koja živi u Njemačkoj već gotovo deset godina, ispričala je svoju priču za jedan bosanski portal. Došla je u Njemačku u 2014. godini s namjerom da zaradi novac za kupovinu automobila, jer je ranije imala brijačnicu u Bosni koju je zatvorila. Kada je došla, osjećala se zbunjeno i uplašeno, jer nije znala jezik i nije bila sigurna što je očekuje. Ubrzo je upoznala muškarca koji je radio u restoranu i govorio srpski, a on je postao njezin vodič kroz ovu novu situaciju. Preporučio joj je da zadrži svoje papire, obećavši da će je oženiti, pod uvjetom da mu bude na usluzi i pomaže mu, jer su njegova djeca bila protiv toga da on živi s njima.
Hana nije imala mnogo izbora i prihvatila je ovu ponudu, jer je bila svjesna da bi joj brak s njim mogao omogućiti miran život, mirovinu i sigurnost. No, kako je vrijeme prolazilo, počela je shvaćati da nije sve bilo onako kako je očekivala. Muž je bio u svojim osamdesetima, ali je bio vrlo aktivan i putovao je mnogo. Nakon njegove smrti, Hana je sjedila za stolom s njegovom djecom i pitala ih: „Ako sam uzela nešto što nije bilo moje, recite mi, jer ništa od toga nije uzeto“. Njegova djeca su je, međutim, ostavila s osjećajem da je jedini cilj bio ispunjen – mirno živjeti uz mirovinu koja joj je omogućila da živi i radi u Njemačkoj.
Nakon toga, Hana se vratila u Bosnu, nastavila raditi u frizerskom salonu i život joj je krenuo novim putem, daleko od teške situacije u kojoj je bila. Iako je na kraju ostala s mirovinom i određenom količinom imovine, iskustvo kroz koje je prošla bilo je daleko od onoga što je zamišljala prije nego što je krenula na ovaj put. Ova priča pokazuje da, iako neki od tih brakova mogu izgledati kao brz način za postizanje ciljeva, nisu uvijek sve stvari onakve kakvima se čine na početku.
BONUS TEKST
Da li ste znali da su se drevni Egipćani koristili sa sedam vrsta biljaka kako bi stvorili prvi oblik papira? Egipćani su, naime, koristili biljku papirus koja je rasla u močvarama Nila. Uklanjali su spoljašnji sloj stabljike i koristili unutrašnje vlakno za izradu dugih traka koje su se nanosile na jedne druge i prelazile, stvarajući tako osnovu za papir. Ovaj materijal je postao osnova za pisanje i beleženje istorije, prava i umetnosti.
Papirus je bio preteča modernog papira koji koristimo danas, a njegova upotreba bila je ključna za razvoj književnosti, administracije i trgovine u drevnom Egiptu. Štaviše, papirus je postao simbol mudrosti i znanja, a mnogi drevni tekstovi i svetski klasici iz tog doba sačuvani su upravo zahvaljujući ovom materijalu. Pored toga, bilje je u drevnim kulturama imalo mnoge druge primene, od izrade lekova, preko izrada mirisa, do odevnih predmeta. Drevni Egipćani nisu samo gradili velike piramide, već su i postavili temelje za mnoge tehnološke i kulturne napretke koji će oblikovati budućnost.
