U osnovi, riječ je o procesu selekcije, organizovanja i oslobađanja od nepotrebnih predmeta, a cilj je smanjiti emocionalni i fizički teret na porodicu i prijatelje nakon smrti.
Ova praksa dobila je značajnu popularnost zahvaljujući knjizi Margarete Magnusson, Döstädning: Nježna umjetnost švedskog čišćenja prije smrti (2017.), koja je detaljno objasnila važnost čišćenja i organizovanja ličnih stvari prije kraja života. Naizgled jednostavan proces ima duboku emocionalnu dimenziju, jer uključuje razmišljanje o tome šta je stvarno važno, te kako se odričemo stvari koje nas vežu za prošlost.
Medijska popularizacija i emocionalna dimenzija
Iako su se ove ideje već spominjale u Švedskoj, globalni interes za “čišćenje prije smrti” porastao je 2023. godine, kada je premijerno prikazan reality show The Gentle Art of Swedish Death Cleaning, uz naraciju Amy Poehler. U svakoj epizodi, stručnjaci poput Johana Svensona, Katarine Blom i Elle Enström pomažu ljudima da se emocionalno nose sa stvarima koje su nakupili kroz život, smanjujući time stres i stresne situacije koje porodice mogu doživjeti nakon smrti.
Čišćenje predstavlja duboko emocionalno čišćenje koje uključuje i proces suočavanja s gubicima i sentimentalnostima vezanim uz predmete. Kako objašnjava psihologinja Katarina Blom, važno je prepoznati duboke emocionalne veze s stvarima, koje mogu biti povezane s tugom, nostalgijom ili čak traumama.
Ekološka i društvena dimenzija
Osim emocionalnih koristi, čišćenje prije smrti također ima ekološke i društvene prednosti.
Oslobađanje od nepotrebnih stvari smanjuje potrošnju i doprinosi održivosti. Doniranje, recikliranje i prenamjena predmeta smanjuju količinu otpada i pomažu u očuvanju resursa, potičući odgovorniju potrošnju.
Döstädning također poziva na razgovore o planiranju kraja života i smanjenju opterećenja na najbliže, što može donijeti emocionalnu i praktičnu korist u porodičnim odnosima.
Ovaj “nježni proces” naglašava kako nas materijalna dobra ne definišu, već su naši odnosi i lične vrijednosti ono što ostaje.
