Oglasi – Advertisement
Što ako slučajno pojedete plijesan? U nastavku teksta doznajte sve o hrani sa plijesni. Ništa ne pokvari apetit kao trenutak kad zagrizete krišku kruha i shvatite da vam je u ustima nešto što ne bi smjelo biti tamo – plijesan. Taj neugodan osjećaj gađenja i iznenađenja gotovo svatko je doživio barem jednom. I dok prva reakcija obično uključuje pranje zuba i ispijanje vode u nadi da će okus nestati, pitanje koje se javlja odmah nakon toga glasi: je li to opasno?
Istina je da većina ljudi barem jednom slučajno pojede malo plijesni, a u većini slučajeva posljedice su minimalne ili nikakve. No, ovisi o tome kakvu ste plijesan zapravo pojeli – jer nisu sve iste.
Oglasi – Advertisement
-
Neke plijesni su bezopasne – druge mogu biti opasne
Postoje vrste plijesni koje se koriste u prehrani i koje ne predstavljaju nikakvu prijetnju zdravlju. Na primjer, poznati sirevi poput briea, camemberta ili gorgonzole namjerno su “napadnuti” određenim vrstama plemenite plijesni koje su sigurne za konzumaciju. Upravo te plijesni daju siru karakterističan okus i aromu.
S druge strane, plijesni koje se slučajno pojave na kruhu, voću, povrću ili mliječnim proizvodima nisu bezopasne. Neke od njih mogu sadržavati mikotoksine – tvari koje proizvode određene gljivice. Mikotoksini se često pojavljuju u žitaricama, orašastim plodovima, sušenom voću, pa čak i u nekim sokovima. Male količine obično ne uzrokuju probleme, ali dugoročna izloženost može oštetiti jetru i bubrege.
-
Što se događa ako slučajno pojedete plijesan?
Ako ste upravo shvatili da ste pojeli zalogaj s plijesni, najvažnije je ostati smiren. U većini slučajeva neće se dogoditi ništa ozbiljno. Moguća je kratkotrajna mučnina, što je češće posljedica samog neugodnog okusa nego stvarnog trovanja.
Naš želudac ima izrazito kiselu sredinu u kojoj većina bakterija i gljivica ne može preživjeti. Dakle, male količine plijesni bit će uništene već u želucu. Ako se nakon toga osjećate dobro i ne pojavljuju se simptomi poput jake mučnine, povraćanja ili proljeva – nema potrebe za odlaskom liječniku.
-
Kada plijesan može izazvati ozbiljnije reakcije
U rijetkim slučajevima, određene vrste plijesni mogu izazvati trovanje ili alergijsku reakciju. Ako nakon jela osjetite jaku mučninu, povraćanje koje ne prestaje ili vrtoglavicu, tada je najbolje potražiti liječničku pomoć. Liječnik može propisati lijek koji će ubrzati pražnjenje želuca i pomoći organizmu da se očisti.
Osobe koje pate od alergija ili astme također mogu reagirati na spore plijesni. To može izazvati kašalj, kihanje, svrbež očiju ili poteškoće s disanjem. Ipak, takve reakcije najčešće su blage i prolazne.
-
Može li se “odrezati” plijesan i nastaviti jesti hranu?
Ovo pitanje dijeli ljude na dva tabora – one koji sve bacaju i one koji vjeruju da je dovoljno odrezati zahvaćeni dio. Istina je negdje između.
Plijesan se ne zadržava samo na površini. Ispod vidljivih mrlja šire se mikroskopski “korijeni” koji mogu prodrijeti duboko u hranu. Zajedno s njima šire se i toksini ako ih plijesan proizvodi. Zato je kod većine mekih namirnica najbolje ne riskirati i sve baciti.
Međutim, postoje iznimke. Tvrdi sirevi, tvrde salame, čvrsto voće (poput jabuka ili mrkve) te povrće mogu se spasiti. Dovoljno je odstraniti pljesnivi dio zajedno s barem jednim centimetrom okolnog dijela. Kod mekih sireva, kruha, jogurta, orašastih plodova i mesa – tu nema spašavanja. Sve treba odmah baciti.
Možete spasiti:
- tvrde sireve
- tvrde salame
- čvrsto voće i povrće
Treba baciti:
- meke sireve koji nisu plemeniti
- kruh i peciva
- jogurt i mliječne proizvode
- orahe, mahunarke, meso, batat i meko voće
-
Kako spriječiti da se plijesan uopće pojavi
Plijesan voli toplo, vlažno i zatvoreno okruženje. Njene spore stalno su prisutne u zraku i samo čekaju povoljno mjesto za rast. Ako želite izbjeći pojavu plijesni u kuhinji, postoji nekoliko jednostavnih koraka koji pomažu:
- Uvijek pregledajte hranu prije kupnje.
- Kupujte manje količine koje ćete brzo potrošiti.
- Hranu čuvajte u hermetički zatvorenim posudama ili omotanu plastičnom folijom.
- Ostatke spremite u hladnjak i pojedite ih unutar tri do četiri dana.
- Redovito čistite hladnjak i provjeravajte ima li sumnjivih namirnica.
- Održavajte vlagu u domu ispod 40% – to značajno smanjuje rizik od razvoja plijesni.
Pravilno skladištenje i higijena ključ su svježe i sigurne hrane. Čak i male promjene u navikama – poput češćeg provjetravanja ili korištenja posuda s poklopcem – mogu spriječiti neugodne situacije s pljesnivim zalogajem.
