Krompir je namirnica koja je svima pristupačna a može se pripremiti na veliki broj načina, bilo kao prilog ili kao glavno jelo. Danas govorimo o razlici između bijelog i crvenog krompira.
Krumpir je stoljećima uobičajena komponenta naše prehrane. Bilo da ga jedemo kao prilog mesu i povrću ili kao oblik hrane, teško je zamisliti kuhinju bez njega. Međutim, kada je riječ o zdravijoj opciji, mnogi se pitaju – je li bijeli ili crveni krumpir korisniji? Razlika se u početku može činiti malom, ali stručnjaci tvrde da se nutritivni sastav ipak može razlikovati. Sličnosti koje ne bismo trebali zanemariti I crveni i bijeli krumpir imaju niz zajedničkih nutritivnih svojstava.
Obje vrste imaju visoku koncentraciju ugljikohidrata, kalija i vitamina C. Ove su komponente važne za osiguravanje energije, održavanje ravnoteže elektrolita i jačanje imuniteta. Oko 150 g porcije osigurava oko 150 kalorija, što je prikladno za obrok ili prilog. Jedući obje vrste, također konzumiramo rezistentni škrob, koji tijelo ne probavlja u potpunosti. Ovaj škrob se prenosi u debelo crijevo, gdje funkcionira kao vlakna i konzumiraju ga dobre bakterije. Zato se krumpir smatra prirodnom hranom s probioticima, što većini ljudi nije poznato.
Ugljikohidrati i kalorije – koja je razlika? Primarna razlika je količina ugljikohidrata i kalorija. Tipičan bijeli krumpir ima oko 36,5 grama ugljikohidrata i 159 kalorija. Crveni, ili slatki krumpir, ima nešto manje: oko 33,9 grama ugljikohidrata i 151 kaloriju. Unatoč maloj razlici na papiru, ona može imati značajan utjecaj na pojedince koji pokušavaju regulirati šećer u krvi ili unos kalorija. Upravo zbog nižeg sadržaja ugljikohidrata crveni krumpir se obično preporučuje osobama s inzulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.
- Moć rezistentnog škroba Rezistentni škrob u obje sorte krumpira je koristan. Smanjuje brzinu apsorpcije glukoze u krv, što pomaže u regulaciji razine šećera. Osim toga, potiče osjećaj sitosti koji traje dulje, što smanjuje potrebu za grickanjem između obroka. Još jedna značajna uloga rezistentnog škroba je snižavanje razine lošeg kolesterola (LDL). Na taj način krumpir ne utječe samo na probavni sustav, već i na zdravlje srca i krvnih žila. Ako uključimo saznanje da sprječava zatvor i potiče pravilnu ravnotežu crijevnih mikroorganizama, očito je da ova hrana zaslužuje više pažnje nego što joj se obično pridaje.
Priprema je ono što čini razliku. Unatoč uobičajenoj izreci da je krumpir “zdrav”, istina je da način kuhanja ima značajan utjecaj na njegovu nutritivnu vrijednost. Kuhani i pečeni krumpir imaju veću nutritivnu vrijednost i ne sadrže dodatne masnoće. Suprotno tome, prženi krumpir koji se posebno nalazi u obliku pomfrita smatra se najnezdravijom opcijom. Tijekom prženja krumpir upija puno ulja i obično je presoljen. To povećava količinu kalorija i negativno utječe na krvni tlak i zdravlje srca.
Ako redovito konzumiramo prženi krumpir, to može dovesti do pretilosti, visokog kolesterola i drugih metaboličkih problema. Crveni krumpir s antioksidansima. Jedan koristan aspekt crvenog krumpira je njegov sadržaj antioksidansa. Ovisno o njihovoj boji, može imati gotovo dvostruko više antioksidansa od bijelog krumpira. Antioksidansi olakšavaju tjelesne napore u borbi protiv slobodnih radikala, smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti i usporavaju starenje stanica.
Zato crveni krumpir nije samo malo kaloričniji, već ima i veći učinak na imunološki sustav. Vitamin C i drugi antioksidansi služe kao dobra kombinacija za kožu, ove komponente povećavaju metabolizam proteina i brane od infekcija. Blagodati bijelog i žutog krumpira. Suprotno tome, bijeli i žuti krumpir imaju blagodati. Pružaju značajniji izvor željeza i kalcija, koji su oba potrebna za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i jačanje kostiju.
To implicira da bijeli krumpir može biti korisniji ljudima koji imaju anemiju ili veću potrebu za kalcijem. Unatoč tome što nema toliko antioksidansa kao crveni krumpir, bijeli krumpir i dalje služi kao izvor vitalnih hranjivih tvari i važan je za prehranu ako se priprema na zdrav način. Koji biste trebali odabrati? Odgovor se temelji na individualnim potrebama.
Ako je netko zainteresiran za hranu koja potiče imunitet i sadrži više antioksidansa, crveni krumpir je koristan. Ako je cilj konzumirati željezo i kalcij, bijeli ili žuti krumpir su prikladniji. Obje vrste imaju zajedničku osobinu: većina korisnih tvari se čuva kuhanjem ili pečenjem, dok bi prženje trebalo biti iznimka, a ne pravilo.
