Svi sada koristimo LLM modele vještačke inteligencije i to je imalo svoje prednosti i mane, ali definitvno neizmjeran uticaj na čovječanstvo i naš način razmišljanja.
- Umjetna inteligencija, posebno chatbotovi poput ChatGPT-a, postali su nezaobilazan dio svakodnevnog života, pomažući ljudima u raznim zadacima, od pisanja e-mailova do prevođenja i poslovne komunikacije. Iako su ovi alati korisni i mogu značajno uštedjeti vrijeme, važno je biti svjestan granica kada je riječ o dijeljenju osobnih informacija.
Stručnjaci za sigurnost upozoravaju na rizike koji nastaju kada nesmotreno dijelimo podatke s AI modelima. Sve što unesemo u razgovor može ostati zabilježeno u sustavu, što znači da je nužno obratiti pažnju na osjetljive informacije koje dijelimo. Postoji nekoliko ključnih kategorija podataka koje nikada ne bi trebalo dijeliti u razgovoru s ChatGPT-om ili sličnim alatima.
Prvo, nikada ne smijemo dijeliti lične identifikacijske podatke. To uključuje ime, prezime, adresu, broj telefona, JMBG, broj lične karte ili pasoša, kao i fotografije ličnih dokumenata. Kada koristimo AI za pisanje biografije ili bilo kojeg drugog dokumenta, uvijek je bolje koristiti izmišljene podatke umjesto stvarnih, jer na taj način štitimo svoju privatnost. Ovo važi i za školske ili fakultetske radove, gdje je bolje koristiti neutralne primjere umjesto da unosimo vlastite podatke.
Druga kategorija su financijski podaci i bankovne informacije. Nikada ne smijemo dijeliti broj kreditne kartice, broj bankovnog računa, PIN ili podatke za internet bankarstvo. Čak i kada tražimo savjet u vezi s kreditima, porezima ili planiranjem budžeta, treba koristiti izmišljene brojeve.
- Na primjer, umjesto da unesemo stvarne podatke o našim primanjima i kreditima, možemo pitati općenita pitanja poput: “Ako imam mjesečna primanja od 1.500 eura, koliko bi bila razumna rata za kredit od 20.000 eura?” Ovaj pristup omogućava nam da dobijemo koristan savjet bez ugrožavanja privatnosti.
Treća kategorija podataka koju nikada ne bismo smjeli dijeliti su lozinke i pristupni podaci. Lozinke, korisnička imena i sigurnosna pitanja za društvene mreže, mejl ili bilo koji drugi servis su vrlo osjetljive informacije koje nikada ne smijemo otkrivati ni u razgovoru s AI. Ako trebamo savjet o kreiranju snažnih lozinki, možemo tražiti preporuke za jaču sigurnost, ali nikako ne unosimo stvarne lozinke u razgovor.
Četvrta kategorija su privatne i osjetljive informacije. Iako je AI koristan za opće savjete, nije mjesto za dijeljenje duboko ličnih problema, porodičnih konflikata, zdravstvenih dijagnoza ili drugih povjerljivih informacija. AI modeli ne mogu jamčiti povjerljivost na isti način kao stvarna osoba, pa je bolje izbjegavati otkrivanje osobnih tema i koristiti neutralne formulacije. Na primjer, umjesto da opisujemo konkretan problem s članom porodice, možemo pitati kako pomoći nekome s određenim problemom, bez navođenja imena ili specifičnih podataka.
Peta kategorija odnosi se na poslovne i povjerljive informacije. Iako je AI koristan za sastavljanje ugovora ili poslovnih ponuda, unos povjerljivih podataka može predstavljati rizik. To uključuje informacije o patentima, prototipovima, poslovnim strategijama, listama klijenata i drugim osjetljivim podacima. U poslovnom okruženju je najbolje koristiti AI za generiranje općih informacija ili savjeta, a izbjegavati dijeljenje konkretnih brojeva, imena ili strategija koje nisu javno dostupne.
Šesta kategorija su neprimjereni i rizični upiti. Iako možda mislimo da nešto postavljamo u šali, pitanja koja uključuju nasilje, prijetnje ili ilegalne radnje mogu biti označena kao sumnjiva od strane sistema. Formulacije poput “kako se riješiti nekoga zauvijek” mogu izazvati neželjenu pažnju i stvarati ozbiljne posljedice. Uvijek je bolje izbjegavati takve upite i držati se ozbiljnih i konstruktivnih tema.
Posljednja kategorija odnosi se na zdravstvene podatke i medicinske teme. Iako AI može biti koristan za traženje općih savjeta o zdravlju, nikako ne treba unositi osobne medicinske podatke. Umjesto da detaljno opisujemo svoju povijest bolesti, bolje je postaviti neutralna pitanja poput: “Koje su preporučene vježbe za osobu u tridesetim godinama s problemom išijasa?” Na taj način možemo dobiti korisne informacije, a da ne ugrozimo svoju privatnost. Također, važno je zapamtiti da AI nije ljekar i da informacije koje pruža ne zamjenjuju savjet stručnjaka.
- Prije nego što bilo što unesemo u razgovor s AI modelom, uvijek se treba zapitati: “Da li bih bio miran da ovaj upit postane javan?” Ako postoji ikakva sumnja, bolje je zadržati informaciju za sebe. Oprez u digitalnom prostoru jednako je važan kao i oprez u stvarnom životu.
