Kada se nađemo u situaciji koju doživljavamo kao prijetnju, naše tijelo prelazi u visoki stepen pripravnosti.
Mozak aktivira reakciju na stres i tijelo u tom trenutku izlučuje signalne molekule, tzv. hormone stresa, poput noradrenalina, adrenalina i kortizola, koji ulaze u krvotok. Na taj način mobiliziraju se energetske rezerve, a organizam postaje budniji, spreman na brže reakcije.
Ova reakcija, koja uključuje opcije “boriti se”, “bježati” ili “paralizirati se”, bila je ključna za preživljavanje naših prahistorijskih predaka, primjerice, u susretu sa zvijerima. Međutim, u današnjem društvu, susret s divljim medvjedom nije čest izvor stresa. Umjesto toga, stres uzrokuju svakodnevni problemi, poput porodičnih ili finansijskih teškoća, zahtjevnih poslodavaca, stalnog vremenskog pritiska ili preopterećenja zbog stalne digitalne povezanosti.
Ovi moderni stresori mogu dovesti do hroničnog stresa, koji ne omogućava organizmu da se vrati u opušteno stanje. To potiče biohemijske procese koji mogu rezultirati različitim bolestima.
Iako studije nisu nedvosmisleno pokazale direktnu povezanost između stresa i određenih bolesti, poznato je da hronični stres opterećuje naš imunološki sistem, čineći nas podložnijima infekcijama. Također, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, neadekvatnog spavanja ili prekomjernog konzumiranja nezdrave hrane.
Kardiovaskularni sistem
Akutni stres ubrzava otkucaje srca i povisuje krvni pritisak, dok hronični stres može dovesti do stanja poput hronično povišenog krvnog pritiska. Također, mogu se pojaviti srčane aritmije, a dugotrajni stres povećava rizik od srčanog i moždanog udara, posebno u kombinaciji s nezdravim navikama poput pušenja.
Gastrointestinalni trakt
Stres može izazvati probavne smetnje, čak i u slučaju hrane koju inače podnosimo. To može uzrokovati dijareju, a hronični stres može usporiti probavu, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili uzrokovati sindrom iritabilnog crijeva.
Muskulatura
Stres može izazvati napetost u mišićima, posebno u vratu, što može otežati pokretljivost i uzrokovati bolove u leđima. Dugoročno, to može dovesti do neravnoteže u mišićno-koštanom sistemu, rezultirajući bolovima poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
Metabolizam
Stres može biti uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola. Tijelo pod stresom mobilizira zalihe energije, uključujući šećer i masti, dok hormoni stresa povećavaju otpornost na inzulin, što može podići nivo šećera u krvi.
Osim toga, hormon kortizol uzrokuje kontinuiranu obnovu tih zaliha, što može rezultirati prekomjernim nakupljanjem masnoće na stomaku i povećati rizik od metaboličkih poremećaja.
Mentalno zdravlje
Hronični stres negativno utječe na mozak i mentalno zdravlje, što može dovesti do bolesti poput depresije. Kontinuirana izloženost stresu smanjuje koncentraciju i narušava pamćenje.
Stres također može uzrokovati dugoročne probleme poput tjeskobe i napada panike.
Kako se nositi s hroničnim stresom?
Ako smatrate da ste pod hroničnim stresom, važno je poduzeti promjene. Dobar početak je uvođenje redovnih pauza za odmor tokom dana, uključujući vježbe usmjerene na svjesnost, poput fokusa na disanje. Redovna tjelovježba također može pomoći.
Za trajno smanjenje stresa nužno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji ga uzrokuju, poput perfekcionizma. Osim toga, njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima može pozitivno utjecati na smanjenje stresa.
