Čini se da postoji puno istine u poznatoj rečenici “lošeg raspoloženja prije prvog gutljaja kafe ili impulzivnosti izazvanoj glađu.”
Ova vrsta gladi, koja nas čini razdražljivima i nestrpljivima, odnedavno ima i svoj službeni naziv – hangry, spoj riječi “hungry” (gladan) i “angry” (ljut). Ovaj pojam, koji opisuje osjećaj frustracije uzrokovan gladi, sada je prepoznat i u Oxfordskom rječniku, a mnogi se mogu prepoznati u njegovom opisu.
Naučna podloga razdražljivosti
Osim svakodnevnog iskustva, postoji i ozbiljna naučna pozadina koja objašnjava ovu pojavu. Istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu PNAS donosi fascinantne spoznaje o tome kako glad može povećati sklonost ka frustraciji.
Istraživači su pratili razine šećera u krvi kod 107 parova tokom 21 dana, koristeći čudnu metodu za mjerenje ljutnje – voodoo lutke.
Sudionicima je bilo zadano da zabadaju igle u lutke koje su predstavljale njihove partnere. Rezultati su bili jasni: oni s nižim razinama šećera u krvi koristili su znatno više igala, ponekad i dvostruko više od onih koji su imali stabilnije razine šećera. U drugom eksperimentu, sudionici su imali zadatak pustiti glasnu muziku u slušalice svog partnera kao način izražavanja ljutnje. Oni s nižim razinama šećera puštali su glasniju i dužu buku.
Psiholog Brad Bushman, glavni autor studije, objasnio je da mozak troši oko 20 posto ukupnih kalorija koje unosimo, pa kad razine glukoze u tijelu opadnu, mozak postaje manje sposoban za regulisanje emocija, što dovodi do impulzivnog ponašanja i prekomjerne iritacije.
Odaberite pravi trenutak za raspravu
Zbog svega navedenog, stručnjaci savjetuju da se prije nego što uđete u bilo kakvu raspravu, pobrinete da niste gladni. Rasprava na prazan želudac može biti početak konflikta koji biste kasnije mogli požaliti. Ako morate razgovarati o osjetljivim temama, stručnjaci preporučuju da se prvo pobrinete za stabilizaciju razine šećera u krvi – brz i lagan obrok ili međuobrok može napraviti veliku razliku. Osim toga, važno je odabrati pravi trenutak za razgovor, izbjegavajući rasprave kada ste umorni, emocionalno preopterećeni ili rastreseni.
Također, kako bi rasprava bila produktivna, savjetuje se pristupiti temi s empatijom i poštovanjem, izbjegavajući okrivljavanje, vrijeđanje ili prekidanje razgovora.
Iako izbjegavanje razgovora na prazan želudac neće riješiti sve probleme, svakako može pomoći u tome da se razgovor održi u pozitivnijem tonu, što može doprinositi boljem rješenju konflikata.
