Oglasi – Advertisement
Ljudi posljednjih godina postaju sve više svjesni utoicaja koji naša prehrana ima na zdravlje i trude se da je promijene i da u svoje jelovnike ubace i zdrave namirnice. Prehrana utiče i na stvaranje viška kiograma.
Oglasi – Advertisement
Pravilna prehrana ključna je za održavanje dobre tjelesne kondicije. Ipak, moguće je naći se u kalorijskom deficitu, a da ne postignete tanak struk. Problem bi mogao ležati u tri specifične namirnice koje se smatraju značajnim preprekama za postizanje ravnog trbuha. Na vrhu popisa je crveno meso, za koje istraživanja pokazuju da bi ga trebalo zamijeniti piletinom ili puretinom za zdraviji izbor prehrane. Svinjetina, govedina i janjetina bogate su mastima, što negativno pridonosi zdravlju struka.
- Nadalje, određene studije povezuju dnevni unos crvenog mesa s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, uz povećanu vjerojatnost srčanih bolesti i moždanog udara. Sljedeći problem je šećer. Savjetuje se oprez kod njegove konzumacije jer je osim u slasticama ima iu sokovima, jogurtima, kobasicama i raznim drugim proizvodima. Za kraj, tu je i nesretna vijest za ljubitelje sira. Istraživanja pokazuju da ovaj mliječni proizvod možda neće biti koristan za održavanje zdrave figure, osobito ako se konzumira zajedno s medom i orašastim plodovima.
Bonus:
Od konzumacije ovog napitka treba se suzdržati po vrućem vremenu, jer nepovoljno djeluje na srce i ima štetne posljedice na mozak. Njegovo otkriće mnoge je ostavilo bez riječi, jer većina je sklona istoj pogrešci u uvjetima povišenih temperatura. Naime, profesor dr. Raičević, gostujući na TV Prva, iskreno je govorio o raznim štetnim navikama i njihovim mogućim posljedicama. Ekstremne temperature predstavljaju izazov za sve, jer povišena toplina uzrokuje širenje krvnih žila, opskrbljujući esencijalnim hranjivim tvarima mozak, srce, bubrege i druge kritične organe.
Čak se i pojedincima vrhunskog zdravlja teško nositi s tim, dok se oni s postojećim vaskularnim problemima koji utječu na mozak i srce suočavaju s povećanim rizikom od težih komplikacija u takvim uvjetima. Što se konkretno tiče mozga, početna posljedica može biti pojava hipoksije, koju karakterizira nedovoljan protok krvi i isporuka hranjivih tvari, uz pad krvnog tlaka. Istaknuo je to predsjednik Društva neurologa Srbije u emisiji na TV Prva, ističući važnost pravilne terapijske intervencije.
Istaknuo je kako je osim suzdržavanja od aktivnosti na otvorenom između 10 i 16 sati, kada je ultraljubičasto zračenje najveće, te osiguravanja adekvatne hidratacije običnom vodom, bitno izbjegavati gazirana pića, a posebno je upozorio na konzumaciju alkohola. Neophodno je stalno nositi bocu negazirane vode jer unos određenih iona u prevelikim količinama može dovesti do poremećaja srčanog ritma. Dakle, voda ostaje najpreporučljiviji izbor pića. Iako se ne protivim povremenom konzumiranju gaziranih pića kod mladih osoba, oni s postojećim zdravstvenim problemima moraju biti oprezni.
U takvim situacijama čvrsto se protivim konzumaciji alkohola, jer uzrokuje vazodilataciju i smanjuje dostupnost kisika u mozgu i srcu. Trenutačno alkoholna pića predstavljaju značajne rizike, osobito pri ekstremnim temperaturama, a najopasnija su alkoholna pića. U sparnim ljetnim jutrima ljudi se često mogu probuditi s glavoboljom, zbog čega neurolog mora ispitati je li to stanje posljedica povišenih temperatura. Doista, često se utvrđuju okolnosti koje pogoduju poremećenom spavanju; pojedinci se često bude kako bi popili čašu vode, a ionizacija atmosfere prolazi kroz promjene.
Korištenje klima uređaja tijekom ljetnih mjeseci postalo je uobičajena praksa, a neki pojedinci čak odlučuju spavati dok uređaj radi, što je ponašanje koje medicinski stručnjaci strogo obeshrabruju. Klima uređaj ima specifičnu funkciju; dizajniran je za hlađenje unutarnjih prostora, a ne za repliciranje klime Osla dok se nalazimo na Cipru. Njegova je svrha uspostaviti temperaturu koja se razlikuje od vanjske okoline za otprilike šest do sedam stupnjeva, osiguravajući da prostorija ne ostane ni prehladna ni pretopla, već udobna.
Nažalost, dr. Raičević napominje da se pri ulasku u trgovinu često susreće temperatura za koju smatra da je oko 18 stupnjeva, ističući ovu konstataciju. Tijelo bi se trebalo postupno privikavati na promjene temperature; stoga se savjetuje da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne smije biti veća od pet ili šest stupnjeva. No, kod nas je uobičajeno doživjeti razliku od deset do petnaest stupnjeva, zaključio je, a prenosi Stil.
