Ljeto je i svaki dan je sve topliji i topliji, a to može predstavljati pakao za ljude koji u svojim domovima nemaju klima uređaje. Međutim, oni koji imaju nekada mogu sebe dovesti u veliki rizik zbog temperatura koje stavljaju.
Ljeti mnogi ljudi koriste klima uređaje kako bi pobjegli od vrućine. Jeste li se ikada zapitali koja je optimalna temperatura za hlađenje klima uređajima? Odgovor daje Nastavnički fakultet javnog zdravstva “Dr. Andrea Shtampa”, koji korisnicima klima uređaja savjetuje da ne pretjeruju s njihovom uporabom. Vrlo je važno održavati veliku temperaturnu razliku između unutarnjih i vanjskih prostorija, koja ne smije prelaziti 7 stupnjeva Celzijevih.
Velika temperaturna razlika može izazvati probleme u kardiovaskularnom sustavu čak i kod zdravih ljudi. Najučinkovitija temperatura za ljudsko tijelo je između 24 i 26 stupnjeva Celzijusa. Temperature ispod ove nisu dobre za ljudsko zdravlje. Kako bi spriječili nakupljanje bakterija, virusa, prašine, peludi i sl. u klima uređaju, vrlo je važno redovito čistiti i održavati filter klima uređaja.
Loše ili zanemareno održavanje klima uređaja može uzrokovati razne posljedice, od blagih simptoma (suzne oči, curenje iz nosa, alergijski svrbež, glavobolje, kašalj, grlobolja, alergijske promjene na koži, respiratorne alergije, prehlade) do ozbiljnijih simptoma, poput upale pluća ili legionarske bolesti, koji zahtijevaju hospitalizaciju i antibiotike.
Bonus tekst
Danas je čokolada postala neizostavan dio svakodnevnog života ljudi i jedan od najpopularnijih slatkiša na planetu. Međutim, njegov razvoj nije tekao glatko. Priča o podrijetlu čokolade događa se tisućama godina unazad u drevnim kulturnim središtima Srednje Amerike, kada se čokolada koristila sasvim drugačije nego danas. Prvi koji su u velikim količinama koristili zrna kakaovca bili su Maje, a nakon njih i Asteci, koji su od njih radili piće zvano “-xocolatl”, gorku, pjenastu mješavinu vode, začina i čilija, bez šećera. Piće je bilo više od poslastice, bila je to gozba. Vjerovalo se da povećava snagu, fizičku snagu, pa čak i božansku moć.
Vladari poput Montezume pili su kakao svaki dan, vjerujući da će im to povećati snagu i fokus. Međutim, kakao je cijenjen ne samo zbog okusa. Sjemenke stabla kakaovca nekada su se koristile kao valuta. Povijest bilježi da se za 10 zrna kakaovca može kupiti pile, dok se od 100 zrna kakaovca može napraviti fina tkanina. U tadašnjoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, izvor ponosa i duhovni izraz. Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo neobično piće.
Hernán Cortés i njegov tim shvatili su važnost dokumenta i odlučili ga predstaviti europskim sudovima. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga modificirati – uklanjajući začinske sastojke i dodajući šećer i cimet kako bi stvorili blaže i ugodnije piće koje je brzo postalo popularno među plemstvom. Europljani su prvi put kušali čokoladu oko 1500. godine, kada je bila samo u tekućem obliku. Bio je to luksuzni predmet, u kojem su obično uživali samo najbogatiji ljudi.
Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije oslanjao se na napredak industrijalizacije. U 19. stoljeću čokolada je ušla u novu eru. Švicarska je prva uvela inovativne tehnologije za poboljšanje svoje proizvodnje. Godine 1828. napredak u ekstrakciji kakao maslaca omogućio je povećanje proizvodnje čokolade. Ključna prekretnica dogodila se 1875. godine kada su Daniel Peter i Henri Nestlé stvorili prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu kao bazu. Ova inovacija potpuno je promijenila okus, teksturu i oblik čokolade, pretvorivši je iz napitka u desert. U kasnom 19. i ranom 20. stoljeću veliki proizvođači kao što su Cadbury, Hershey i Mars pretvorili su čokoladu u globalni biznis. Putem ovih proizvođača slatki užitak koji je nekoć bio rezerviran za elitu sada je dostupan svima—u velikom izboru oblika: pločice, praline, kreme, pića. Konačno, čokolada se povezuje sa zdravljem. Nedavna istraživanja pokazuju da je tamna čokolada bogata flavonoidima koji pozitivno djeluju na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi mogu poboljšati cirkulaciju krvi, smanjiti upalu i zaštititi stanice. Nekada smatrana svetim pićem za drevne kraljevske obitelji, čokolada je sada poslastica s potencijalnim zdravstvenim prednostima.
