Naše tijelo je komlikovan ali i savršen mehanizam koji radi bez greške ako je sa svim njegovim organima sve kako treba. Kada to niej slučaj on nam šalje signale u vidu simptoma koje je potrebno prepoznati.
Doktor Srđan Popović upozorio je na prikrivenu bolest koja pogađa više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta. Dijabetes tipa 2 smatra se opasnim stanjem, s obzirom da utječe na više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta s stalno visokim razinama šećera u krvi. O prezentaciji simptoma, razlozima zašto ovi simptomi mogu dovesti u zabludu te pristupima koji se koriste u dijagnosticiranju bolesti govori dr. Srđan Popović. Tvrdi da je dijabetes postao epidemija u suvremenom društvu.
- Naša otkrića pokazuju da postoji 700.000 pojedinaca službeno zabilježenih kao dijabetičari. Uzevši u obzir mogućnost tri dodatna nedijagnosticirana slučaja za svaku registriranu osobu, ukupni broj bi potencijalno mogao eskalirati u milijune. Ovo je stanje varljive prirode, a njegove posljedice prvenstveno postaju očite kada se pojave kronične ili akutne komplikacije. Često, pojava slatkog okusa u ustima ili pojačano mokrenje može dovesti do početne pretpostavke infekcije.
U ovim izrazito stresnim razdobljima proizvedeni hormoni mogu povisiti razinu šećera u krvi, o čemu je govorila emisija “150 minuta” na Prvoj, koja je istaknula različite simptome. Doktor Popović napominje da pokazatelji kao što su suha usta, zamagljen vid, pojačano mokrenje i prekomjerna žeđ ukazuju na potrebu za povećanim unosom tekućine. Brojni pojedinci pogrešno povezuju česte odlaske na zahod isključivo s povećanim unosom tekućine; ipak, to često djeluje kao zgodno opravdanje koje prikriva pravi temeljni problem.
Dijabetes se može dijagnosticirati samo s dva jutarnja mjerenja glukoze u krvi od 7. Inzulinska rezistencija predstavlja značajan izazov za mlade žene, poput Hashimotove bolesti, koja je glavni uzrok neplodnosti; smetnje u ovom stanju mogu lako rezultirati dodatnim komplikacijama. Slavica Veljković tijekom emisije otkrila je svoju bitku s dijabetesom tipa 2 i priznala da se u početku nije obazirala na rane znakove upozorenja.
Slavica Veljković je rekla: “Potječem iz Peći, a prije sam služila kao vojni časnik, gdje je razina stresa bila velika. Nakon preseljenja u Beograd 1998. godine, pritisak je znatno porastao. Potražila sam liječnički savjet na VMA, gdje je pokojni liječnik primijetio da mi je šećer malo iznad 6. Ranije me upozorio da dam prednost svom zdravlju. Nažalost, nisam poslušao sam njegov savjet i tijekom sljedeće dvije do tri godine moje se stanje pogoršalo, što je na kraju rezultiralo dijagnozom dijabetesa. Doživjela sam značajnu promjenu obilježenu upornim crvenilom lica i stalnom nadutošću.
Svjetski porast dijabetesa, osobito tipa 2, intenzivira se kako sve veći broj pojedinaca prihvaća zapadne prehrambene prakse. Ovo se stanje obično manifestira nakon 40. godine života, a proces starenja može povećati rizik od razvoja intolerancije na glukozu i dijabetesa. Iako je još uvijek relativno neuobičajen, značajan porast dijabetesa tipa 2 među djecom je alarmantan i mogao bi se povezati s rastućim stopama pretilosti u dječjoj dobi. Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 često se bore s pretilošću, a čak i umjereno povećanje tjelesne težine može povećati šanse za razvoj ovog stanja.
Raspodjela masnog tkiva u trbušnim i gornjim dijelovima tijela, koji se obično nazivaju oblik jabuke, povezana je s nekoliko zdravstvenih problema, uključujući inzulinsku rezistenciju, bolesti srca, hipertenziju, moždani udar i povećanu razinu kolesterola. Nasuprot tome, tijelo kruškolikog oblika, koje karakterizira nakupljanje masnoće prvenstveno oko bokova i bedara, rjeđe je povezano s ovim zdravstvenim problemima.
Štoviše, osobe koje puše suočene su s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i s njim povezanih komplikacija. Među onima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, zabilježeno je da između 25% i 33% ima obiteljsku povijest bolesti, dok se pojedinci s rođacima u prvom koljenu s dijagnosticiranim dijabetesom suočavaju s doživotnim rizikom od 40%.
