Iako je socijalna povezanost obično važna za ljudsku dobrobit, stres može uzrokovati da se ljudi povuku u sebe. Međutim, zašto je to tako?
1. Biološka reakcija na stres: Fight or Flight
Jedan od glavnih razloga zašto se ljudi izoluju kada su pod stresom leži u biološkim reakcijama na stres. Naše tijelo, u trenucima stresa, aktivira reakciju „borbe ili bijega“, koja je dizajnirana da nas zaštiti od opasnosti. Tijelo preusmjerava energiju prema najvažnijim funkcijama za preživljavanje, kao što su mišići, srce i pluća, dok smanjuje funkcije koje nisu nužne za preživljavanje, uključujući socijalnu interakciju. Ovaj biološki odgovor može nas učiniti emocionalno distanciranim i sklonima povlačenju u osamu dok pokušavamo obraditi situaciju.
2. Preplavljenost i osjećaj nesposobnosti za suočavanje
Kada smo pod stresom, osjećamo se preplavljeno obvezama, brigama ili problemima, zbog čega nam može biti teško koncentrirati se na međuljudske odnose. Stres može uzrokovati osjećaj da smo previše iscrpljeni ili nesposobni za normalnu interakciju. U takvim trenucima, izolacija može biti način da se sačuva energija i da se zaštitimo od osjećaja nesposobnosti ili srama zbog neadekvatnih reakcija u društvenim situacijama.
3. Osjećaj sramote ili straha od neadekvatnosti
Ljudi pod stresom mogu osjećati da ne mogu ispuniti društvena očekivanja, ili se boje da će pokazati slabost, što može rezultirati smanjenjem socijalne interakcije. Ovaj osjećaj straha od prosudbe može uzrokovati povlačenje u sebe, jer se ljudi boje da će njihova unutarnja borba biti očigledna drugima. Izolacija se tako često doživljava kao zaštita od mogućih osuda ili neugodnosti u društvenim situacijama.
4. Kognitivna i emocionalna iscrpljenost
Kognitivna iscrpljenost koju izaziva stres također može otežati sposobnost ljudi da održavaju emocionalne ili socijalne veze. Kada se osjećamo iscrpljeno i pod napetostima, naš kapacitet za razumijevanje drugih, suosjećanje i održavanje dubljih razgovora može biti smanjen. Stoga, društveni kontakti mogu izgledati previše zahtjevni, a ljudi se povlače kako bi sačuvali svoju emocionalnu energiju.
5. Zdravstvene posljedice stresa i socijalna izolacija
Dugotrajan stres može dovesti do psiholoških problema kao što su depresija i anksioznost, koji su usko povezani s izolacijom. Osobe koje doživljavaju te probleme mogu osjetiti smanjenje interesa za socijalne aktivnosti i povući se od svojih prijatelja, obitelji ili kolega. Takva socijalna izolacija može dodatno pogoršati osjećaj nesigurnosti i emocionalne praznine, stvarajući začarani krug.
Kako se nositi sa stresom i smanjiti izolaciju?
Iako je povlačenje u sebe u stresnim situacijama prirodan odgovor, važno je prepoznati kada postaje štetno za mentalno zdravlje.
Evo nekoliko strategija koje mogu pomoći:
Postavljanje granica i komuniciranje potreba – Kada ste pod stresom, važno je postaviti granice, ali isto tako i komunicirati svoje osjećaje i potrebe. Obavijestite druge kada osjećate potrebu za povlačenjem, ali i kada želite podršku.
Razgovaranje s nekim – Čak i ako se osjećate iscrpljeno, razgovor s bliskom osobom može vam pomoći da obradite svoje emocije. Osobe koje nas podržavaju mogu nas motivirati da izađemo iz izolacije.
Prakticiranje mindfulnessa – Mindfulness meditacija pomaže u smanjenju stresa i vraća nas u sadašnji trenutak, smanjujući potrebu za povlačenjem u sebe.
Kreativno izražavanje – Umjesto da se povučete u tišinu, pokušajte se izraziti kroz pisanje, umjetnost ili bilo koji oblik kreativnog izlaza koji vam može pomoći da procesuirate osjećaje.
Fizička aktivnost – Redovita tjelovježba pomaže u smanjenju stresa, poboljšava raspoloženje i povezuje nas s našim tijelima, što može smanjiti potrebu za socijalnom izolacijom.
Izolacija pod stresom može izgledati kao prirodan odgovor na izazove, ali dugoročno može imati negativne posljedice po naše mentalno zdravlje. Razumijevanje uzroka ove reakcije i aktivno traženje načina kako se nositi s njom može pomoći u održavanju mentalne ravnoteže i smanjenju stresa. Iako je ponekad potrebno povući se, važno je ne zaboraviti važnost socijalne podrške i aktivnog suočavanja sa stresom.
