Uzročnik ove infekcije je Epstein-Barrov virus (EBV), široko rasprostranjen član porodice herpesvirusa. Iako je najčešće asimptomatska u dječjoj dobi, kod adolescenata i odraslih može izazvati značajne zdravstvene tegobe.
Epstein-Barrov virus uzrokuje infektivnu mononukleozu, bolest koja zahvaća limfni i retikuloendotelni sistem. Virus se prenosi uglavnom slinom, ali i putem direktnog kontakta s zaraženim osobama, što ovu bolest čini posebno poznatom kao „+”bolest poljupca“. Iako rijetko, moguće je da se virus prenese transfuzijom krvi ili transplantacijom koštane srži, dok spolni prijenos nije dokazan.
Koji su simptomi?
Inkubacija bolesti traje od dvije do šest sedmica, a simptomi variraju ovisno o dobi i imunitetu osobe. Kod djece, bolest često prođe gotovo neprimjetno, dok u adolescenta i odraslih može izazvati ozbiljnije simptome. Tipični simptomi uključuju povišenu temperaturu, bolove u grlu, povećanje limfnih čvorova na vratu, te umor i opću slabost.
Ponekad bolest počinje nespecifičnim simptomima poput glavobolje, umora i bolova u mišićima, dok se kasnije pojavljuju angina (upala krajnika), prošireni limfni čvorovi, te povećanje jetre i slezene. Limfni čvorovi obično su osjetljivi i otečeni, posebno na vratu.
Zanimljivo je da kod nekih pacijenata, posebno onih koji su uzimali amoksicilin ili ampicilin, može doći do osipa, koji nije posljedica alergije na antibiotik, već reakcije preosjetljivosti.
Dijagnostika i liječenje
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma i laboratorijskih testova, uključujući krvne pretrage i serološke testove na prisutnost EBV protutijela. Biohemijske analize obično pokazuju povišene vrijednosti jetrenih enzima, što ukazuje na oštećenje jetre, dok je hepatitis rijetka komplikacija.
Mononukleoza je obično samoizlječiva bolest. Liječenje se temelji na ublažavanju simptoma, uključujući primjenu lijekova za snižavanje temperature, analgetika i mirovanja. U težim slučajevima, kad postoji opstrukcija disajnog sistema zbog otečenih tonzila, koriste se kortikosteroidi. Antibiotici nisu efikasni protiv EBV-a, ali mogu biti potrebni ako dođe do bakterijske superinfekcije.
Prevencija širenja
Zbog načina prijenosa, važno je pridržavati se osnovnih higijenskih mjera, poput pranja ruku, te izbjegavati dijeljenje ličnih stvari poput čaša i pribora za jelo. Također, savjetuje se izbjegavanje ljubljenja i bliskog kontakta s zaraženim osobama dok simptomi ne nestanu.
Iako trenutno ne postoji vakcina protiv mononukleoze, pridržavanje ovih mjera može značajno smanjiti rizik od prijenosa.
Mononukleoza obično nije opasna, ali u rijetkim slučajevima može izazvati ozbiljne komplikacije poput rupture slezene, hepatitisa ili hroničnog umora. S obzirom na to da EBV ostaje u tijelu i može uzrokovati povratne simptome, osobe koje su preboljele ovu bolest steknu trajni imunitet.
Za osobe sa zdravim imunitetom, prognoza je povoljna, a potpuni oporavak je očekivan u 95 posto slučajeva.
