Moždani udar zajedno sa srčanim bolestima predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svijetu a ono što je posebno zabrinjavajuće je da ga sve više doživljavaju i pripadnici mlađe populacije.
Neurolog u Urgentnom centru Predrag Stanarčević za RTS je govorio o potencijalnom utjecaju vremenskih promjena na pacijente s neurološkim oboljenjima. Prema riječima dr. Stanarčevića, već je utvrđeno da vremenske promjene, dnevne ili godišnje, mogu dovesti do porasta učestalosti različitih vrsta moždanog udara kod pacijenata. Prema riječima dr. Stanarčevića, već je utvrđeno da vremenske promjene, dnevne ili godišnje, mogu dovesti do porasta učestalosti različitih vrsta moždanog udara kod pacijenata.
- Ovo je posebno važno za nagle temperaturne fluktuacije, varijacije atmosferskog tlaka i promjene vlažnosti zraka. Neurologinja dr. Stanarčević sugerira pacijentima da vode računa o svom zdravlju, posebice kada su u pitanju kronična stanja. Ovo je posebno važno za one s visokim krvnim tlakom, srčanim aritmijama i sličnim stanjima, budući da ti čimbenici sami po sebi povećavaju rizik od moždanog udara. Stoga se preporuča pacijentima da u narednom razdoblju više pažnje posvete svom zdravlju.
Napominje da je ovaj tjedan broj oboljelih ostao stabilan, što ukazuje da nema povećanja ukupnog broja slučajeva; međutim, tjedan je bio prometniji, s blagim povećanjem broja osoba kojima je bila potrebna liječnička pomoć. “Bolest je u osnovi perzistentna, dok postoje fluktuacije koje se javljaju i sezonski i dnevno, ostaje stalno prisutna”, kaže gost Jutarnjeg dnevnika. Procjenjuje se da je između 10 i 15 posto svih pojedinaca koji pretrpe moždani udar u demografskoj skupini od 15 do 45 godina, što ukazuje da se otprilike jedan od sedam slučajeva moždanog udara javlja kod osoba mlađih od 45 godina.
Genetske predispozicije, poremećaji povezani sa zgrušavanjem krvi i traume su među identificiranim čimbenicima rizika; štoviše, izbor načina života značajno doprinosi raznim dodatnim čimbenicima rizika. Ovo može objasniti sve veći broj dokumentiranih mlađih pacijenata. Prema riječima dr. Stanarčevića, najmlađi pacijent kojeg je liječio ima 19 godina. Ishemijski moždani udar je najčešće stanje i postoje značajne varijacije u kliničkoj prezentaciji. Doktorica Stanarčević osvrnula se i na simptome koje ne treba ignorirati, istaknuvši važnost brze reakcije kada se ti simptomi pojave.
Napominje da ponekad simptomi mogu izostati, što predstavlja značajan izazov. Dr. Stanarčević naglašava kako se uvijek mora voditi računa o iznenadnoj pojavi slabosti jedne strane tijela, kao i mogućim poremećajima govora. Osim toga, postoje različiti manje specifični simptomi koje treba uzeti u obzir, uključujući vrtoglavicu ili probleme s ravnotežom pri hodu, osobito kada su popraćeni dvoslikom i poteškoćama u govoru, kao što je nejasan govor. Liječnik objašnjava da je pravovremena intervencija kritičan element u liječenju pacijenata s moždanim udarom.
Imamo dvije terapijske intervencije koje mogu značajno utjecati na ishode pacijenata, ali su vremenski vrlo osjetljive. Konkretno, vjerojatnost oporavka raste s brzim dolaskom pacijenta. Imamo 4,5 sata vremena za provođenje intravenske trombolize; međutim, važno je napomenuti da unutar tog vremenskog okvira moramo provesti sve potrebne dijagnostičke procjene i dati lijek. Doktorica Stanarčević pojašnjava da je mehanička trombektomija namijenjena određenim pacijentima, posebice onima koji imaju teži moždani udar zbog začepljenja velike krvne žile, te napominje da je terapijski prozor širi od 24 sata.
Nadalje navodi da je, na temelju određenih podataka, moždani udar moguće spriječiti u 80 posto slučajeva. “Upravljajte svim kroničnim bolestima i zagovarajte ono što se zove zdrav način života, što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, minimiziranje sjedilačkog ponašanja i pridržavanje nutritivne dijete. Osim toga, potrebno je staviti naglasak na prestanak pušenja”, zaključila je dr. Stanarčević, prenosi rts.
