Roditeljski izazovi, posebno kad se radi o maloj djeci, mogu često dovesti do toga da roditelji pribjegavaju strategijama koje uključuju hranu kao oblik nagrade ili smirivanja.
Bilo da se radi o komadiću čokolade za uspješan izlazak iz kreveta ili bombonima kao načinom za smirivanje tantruma, sve više stručnjaka upozorava na štetne posljedice takvih navika. Nova istraživanja sada jasno pokazuju da se korištenje hrane kao emocionalne nagrade može negativno odraziti na emocionalno zdravlje i prehrambene navike djece.
Prethodna istraživanja već su ukazivala na to da djeca koja se od malih nogu nauče koristiti hranu za smanjenje stresa, često razvijaju nezdrave prehrambene obrasce. Sada su istraživači sa Univerziteta Sjeverne Floride otišli korak dalje, istražujući kako roditeljske prakse hranjenja, poput korištenja hrane za nagrađivanje ili umirivanje djeteta, mogu dovesti do emocionalnog prejedanja.
Korištenje hrane kao nagrade: Kako to utječe na djecu?
Istraživanje, objavljeno u renomiranom časopisu Appetite, ispitalo je povezanost između roditeljskog ponašanja u prehrani i dječjih emocionalnih reakcija na hranu. Uključeno je 221 majki djece u dobi od četiri i pet godina, koje su putem online anketa detaljno opisale svoje prakse hranjenja, kao i emocionalno ponašanje svoje djece.
Istraživači su se fokusirali na četiri vrste praksi prisilne prehrane: korištenje hrane za regulaciju djetetovih emocija, korištenje hrane kao nagrade, nuđenje hrane u emocionalno nabijenim situacijama, te korištenje hrane za poticanje ili obeshrabrivanje određenih ponašanja.
Emocionalno prejedanje
Rezultati istraživanja otkrili su zabrinjavajuću povezanost između roditeljskog korištenja hrane za smirivanje djeteta i povećane sklonosti djece emocionalnom prejedanju.
Djeca koja su bila izložena praksama kao što su hranjenje kao nagrada ili kao odgovor na tantrume, imala su lošiju sposobnost regulacije emocija, što je rezultiralo time da su često posezali za hranom kao načinom suočavanja sa stresom ili tjeskobom.
Prehrambeni stručnjaci ističu da emocionalno prejedanje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući pretilost i poremećaje u prehrani, koji se mogu manifestirati već u djetinjstvu, a kasnije nastaviti tokom odraslog života.
Kada hrana postane emocija
Iako su rezultati pokazali i određene povezanosti između emocionalnog izbjegavanja hrane i smanjenje unosa hrane u stresnim situacijama, istraživači smatraju da se to ponašanje češće javlja kao prirodni odgovor djeteta na stres, a ne kao obrazac naučen od roditelja.
Važno je napomenuti da ovo istraživanje nije u potpunosti obuhvatilo sve aspekte roditeljskih navika, jer je usmjereno samo na majke, dok očevi nisu bili uključeni u analizu. Između ostalog, korištenje samoprocjene može biti ograničeno, pa stručnjaci sugeriraju da bi buduće studije trebale uključiti dugoročna praćenja i dublje uvid u ponašanja oba roditelja.
